Odlomak

TEORIJA I PRAVCI U SOCIOLOGIJI
Naturalisticke teorije drustva su proucavanju drustva I drustvenih pojava karakterise shvatanje da se drustvene pojave mogu izucavati po analogiji sa mhanickim sistemima – mehanicizam, sa bioloskim organizmima – biologizam ili delovanjem geografskih cinilaca – geografski determinizam.
Psiholoske teorije U razvoju socilogije ispoljena je tendencija da se drustvene pojave, sustina I razvoj drustva objasne psihologisticki. Ljudska svest, odnosno covekov psihicki zivot postal su oni cinioci pomocu kojih se objasnjava drustveni zivot. Mnoge psiholoske zamisli mogu se klasifikovati u tri osnovne grupe : individualno-psiholoske, kolektivno-psiholoske I socijalno-psiholoske.
Formalna sociologija se ne oslanja ni na jednu drugu nauku pomocu koje bi objasnila drustvo, jer sociologiju posmatra kao samostalnu nauku koja ima sopstveni predmet I sopstvene metode.. Ona se javila kao reakcija na do tada preovladjajuca usmerenja, narocito na biologizam I psihologizam. Predstavnici ovog usmerenja polaze od pretpostavke da sociologija istrazuje oblike zajednickog zivota medju ljudima, oblike drustvenog organizovanja : sociologija je teorija o drustvenim oblicima.
Funkcionalizam pojave u drustvu objasnjava drugim pojavama s kojima su one u funkcionalnoj vezi, tj. Koje odgovaraju ostvarivanju odredjenih potreba (ciljeva). Osnovna analiticka kategorija je funkcija. Celina je jedinstvo diferenciranih delatnosti I odnosa u okviru medjuzavisnosti I ravnoteze, u cijim okvirima se izgradjuju odgovarajuci organi, organizacije I institucije.
Strukturalizam je veoma slican funkcionalizmu. IStrazuje relativno trajne I stabilne structure drustvenih I kulturnih pojava, oslobodjene najcesce istorijskih premisa, kao organske celine u kojima svaki clan zavisi od drugog I samo po svome odnosu I vezi sa drugim clanovima I celinom dobija svoje znacenje I vrednost.

METODOLOSKI POSTUPCI
Posmatranje je jedna od najstarijih I najsire koriscenih metoda =, ne samo u sociologiji vec I u istrazivanju drustvenih pojava uopste. Ono se definise kao prikupljanje podataka o pojavama putem neposrednog culnog opazanja. Dve osnovne vrste posmatranja : 1. Posmatranje bez ucestvovanja u kome istrazivac samo posmatra drustvenu pojavu I 2. Posmatranje sa ucestvovanjem u kome se istrazivac-ucesnik ukljucuje u zivot I rad sredine koju zeli da proucava.

Razgovor I upitnik su najcesce upotrebljivana sredstva za prikupljanje podataka u socioloskim istrazivanjima. Pod naucnimarazgovorom podrazumeva se svako prikupljanje podataka putem govornog opstenja kako bi se dobijena obavestenja upotrebila u naucne svrhe.
Upitnik se sastoji od niza unapred pripremljenih pitanja na koje se od ispitanika trazi odgovor. Ispitivanje pomocu upitnika naziva se anketiranje, a sam postupak anketa. Pitanja mogu da budu postavljena tako da ispitanik daje sam odgovor(otvoreni tip) ili da bira izmedju ponudjenih mogucnosti(zatvoreni tip).
Metod slucaja, studija slucaja I analiza slucaja su pojmovi koji se upotrebljavaju naizmenicno I gotovo u istom znacenju. Pojam metod slucaja oznacava nacin istrazivanja, dok studija slucaja implicira vec gotov proizvod ovog nacina proucavanja, aanaliza slucaja stavlja naglasak samo na jednu mada veoma znacajnu fazu istrazivackog procesa. Ni u jednom drugom istrazivackom pristupu nije toliko prisutan zahtev za koriscenjem razlicitih izvora podataka kao sto je to kod metode slucaja.
Klinicki metod je usmeren na ispitivanje pojedinacnog problema koji ima neka osoba I na napor da toj osobi bude pruzena pomoc kako bi se resio problem. Klinicki postupak obuhvata prikupljanje sto veceg broja podataka I na njima zasnovano dijagnosticiranje, terapiju I pracenje efekata terapije.
Statisticka metoda Mnoge drustvene pojave se mogu izraziti statistickim pokazateljima, mnoge drustvene pravilnosti I zakonitosti se mogu otkriti na osnovu statistickih podataka (npr. Broj muske I zenske dece). Pored

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 19 stranica
  • Sociologija Smilja Rakas
  • Školska godina: Smilja Rakas
  • Skripte, Sociologija
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET MEGATREND - Fakultet za poslovne studije  

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari