Odlomak

UVOD
Fotonaponska ploča ili solarni panel se sastoji od grupe sunčevih ćelija (fotonaponska ćelija), kojih je najčešće oko 36, serijski povezanih, stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Svaki pojedini fotoelektrični članak ima maksimalni izlazni napon od 600 do 700 mV, pa se fotoelektrični članci serijski povezuje stvarajući module nominalnog napona od 12 V. Snaga koju proizvodi jedan fotonaponski članak je relativno mali, pa se u praksi više članaka povezuju u grupu čime se formira fotonaponski modul, a više fotonaponskih modula čini jedan solarni panel ili fotonaponsku ploču. Kada se poveže više sunčevih panela dobije se polje fotonaponskih ploča, koji je dio sunčeve fotonaponske elektrane.
 

 
Primjena fotonaponskih ploča (solarni panela)
Područje primjene fotonaponskih ploča je ograničeno s relativno malom snagom po četvornom metru ploče. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati ploču s naglaskom na naponu ili jakosti struje po četvornom metru. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći, odnosno Pmax za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju Pmax. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. Fotonaponski sustavi s baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan samostalan sustav, često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.
Tipične primjene su:

•    opskrba električnom energijom udaljenih domova i gospodarstava
•    primjene u telekomunikaciji – udaljene repetitorske instalacije
•    katodna zaštita cjevovoda
•    navodnjavanje

Veličine ovakvih sustava su 10 W do 10 kW vršne snage. Sustav od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m2 sunčevih ploča.
 

 

 
NAČINI RADA FOTONAPOSNKE PLOČE (SOLARNI PANEL)
Fotonaponska ploča napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ploča (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron – šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N – strani, šupljina prema P – strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN – spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije. Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P – dijelu postaje pozitivan, a na N – dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja. Kada je fotonaponska ploča spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ploči će zbog fotonapona nastajati fotostruja, te će vanjskim trošilom teći električna struja, jednaka razlici struje diode i fotostruje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Elektrotehnika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

2 replies on “Solarni paneli”

miodrag.janjevic says:

Previše je opštih priča i teorija a nedostaju praktične šeme povezivanja kao i grafikoni poredjenja sa ostalim obnovljim sistemima.

Vujke67 says:

Na ovoj stranici postoji prikaz nekoliko sistema gde se koriste solarni paneli, kao i prosečno ostvarena dnevna proizvodnja struje http://www.conseko.rs/solarni_paneli.html

Komentari