Statističko posmatranje i prikazivanje statističkih podataka

Statističko posmatranje i prikazivanje statističkih podataka

UVOD

Statistika je naučna metoda koja na organizovan način pristupa prikupljanju, odabiru, rupisanju, prezentaciji i analizi podataka u cilju ostvaranja postavljenih istraživačkih ciljeva, donošenju racionalnih zaključaka i odluka. Riječ statistika potječe od riječi STATUS što znači država. Prvobitni zadatak statistike bio je da prikuplja podatke koji karakterišu državu kao što su broj i sastav stanovnika, smrtnost stanovništva, struktura obradivih površina i proizvodnja u svim granama privrede.
Predmet statističkog istraživanja  je proučavanje varijacija obilježja masovnih pojava ili varijacija kao specifičan oblik kretanja. Pod masovnim pojavama podrazumjevamo one pojave koje se javljaju masovno tj. njihovo događanje se ispoljava u velikom neograničenom broju primjera. Kao primjer masovnih pojava možemo uzeti proizvodne procese, promet robe, rađanje, umiranje itd.

Kao zasebna naučna metoda, statistika se grubo može podijeliti na dva posebna dijela: opisnu (deskriptivnu) i inferencijalnu statistiku.
Opisna (deskriptivna) statistika sastoji se od primjene postupaka opisivanja pojave čiji se podaci uređuju, a zatim tabelarno ili grafički prikazuju. Nakon toga vrši se statistička analiza, a dobijeni rezultati služe za donošenje sudova o pojavi na koju se podaci odnose.
Inferencijalna (analitička) statistika temelji  se na uzorku. Rezultati se dobivaju ispitivanjem određenog dijela (uzorka) statističkog skupa. Koristeći metodu “od pojedinačnoga ka opštem” (tzv. induktivna metoda) izvode se zaključci o karakteristikama (obilježjima) cjeline.

Statistički skup je osnovni pojam u statistici, čine ga statističke jedinice koje imaju neku zajedničku karakteristiku. Ukupan broj jedinica statističkog skupa naziva se obimom statističkog skupa. Statistički skup mora biti definisan pojmovno, prostorno i vremenski.

Statistika se služi brojčanim pokazateljima, a brojem se izražava stanje neke pojave. Nije svaki broj statistički podatak već samo onaj koji je dobijen organizovanom statističkom akcijom. Statistički podatak nastaje: mjerenjem, brojanjem, procjenom.
Može se iskazati u apsolutnom i relativnom izrazu.
Statistički elementi smatraju se obrasci i upitnici  i sva tehnička sredstva i druga pomagala pomoću kojih statističar dolazi do potrebnih podataka.

Obilježja (varijable) jedinica statističkog skupa su odgovarajuće karakteristike po kojima upoređujemo jedinice statističkog skupa. Svako obilježje se pojavljuje u više oblika (modaliteta). Obilježja mogu se podjeliti u skladu sa određenim osobinama. Tako obilježja možemo podjeliti na : kvalitativna, kvantitativna i vremenska obilježja.

2. FAZE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA
Statističko istraživanje predstavlja statističku djelatnost koja polazi od posmatranja varijacija obilježja masovnih pojava, zatim njihove obrade i analize, kao i iznalaženja, te utvrđivanja zakonitosti u promjenama masovnih pojava. Statističko istraživanje je složen posao, a odvija se po unaprijed smišljenom utvrđenom redu. Prema redoslijedu poslova može se podijeliti u tri faze:

1) Statističko posmatranje
2) Sređivanje, obrada i prikaz podataka
3) Analiza podataka i tumačenja dobijenih rezultata