Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio ica995 23. jun 2015. Prijavi dokument
UVOD
Malo je oblasti političkog djelovanja u svijetu koje su do te mjere odvajkada bile prekrivene velom elitizma i predstavljale tabu za „običnu“ političku nomenklaturu, ali i za širu javnost, koliko je to bila diplomatija. Revolucija koja je imala najdirektniji i najveći uticaj na međunarodne odnose i diplomatiju bila je političke prirode: pad sovjetskog carstva značio je kraj razdoblja potencijalnoga nuklearnog rata na globalnom nivou. Bio je to kraj razdoblja shematiziranih vojnih saveza i vojnih nužnosti kada diplomati, ne svojom krivicom, nisu imali mnogo mogućnosti da efikasno djeluju.
Sve ove promjene, jasno, ostavljaju duboki trag i na Bosnu i Hercegovinu. Dodatno, politički prioriteti, pa tako i prioriteti diplomatskog djelovanja u ovoj državi bitno su izmijenjeni u odnosu na godine s početka minule decenije. Bosna i Hercegovina više nije država koja grčevito brani svoje pravo na suverenitet, međunarodno priznate granice, unutrašnju konstituciju i identitet uz pomoć diplomatije u kojoj je „vjernost“ važniji element od suptilnih diplomatskih znanja i profesionalizma.
Zašto je u uvodu analize stanja u bh. diplomatiji bilo potrebno skrenuti pažnju na ove elemente političke realnosti u svijetu? Prije svega zato da bi se shvatila dubina jaza koji u ovom času postoji između potreba na kojima počivaju zadaci i ciljevi diplomatije kao djelatnosti, s jedne strane, te objektivne situacije u toj oblasti u BiH, s druge. Riječ nije samo o tome kakvo je realno stanje u ovoj oblasti danas, već još više o segmentu koji se može nazvati „sviješću o stanju, realnosti i potrebama”. Nije teško zaključiti da današnja situacija na dodatno dramatičan način podvlači složenost zadataka diplomata. Oni će i dalje trebati znanja o tome kako svijet funkcioniše (a funkcioniše drugačije), moraju posjedovati profesionalne vještine uz visoke lične kvalitete. Diplomatija je postala složenija, zahtjevnija i profesionalnija.
U fokusu ove analize bit će prvenstveno bilateralni ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije (RF), odnosno onaj aspekt odnosa kojim se bavi ekonomska diplomatija, jer smatramo da će u budućnosti upravo ekonomski odnosi biti dominantni unutar ukupnih bilateralnih odnosa BiH i RF. Naravno, pored ekonomske dimenzije bilateralnih odnosa BiH i RF, daćemo kraći prikaz političkih odnosa,jer time zapravo dobijamo zaokruženu sliku tih odnosa.
U tekstu, odnosno analizi, ograničićemo se na vremenski horizont od posljednjih nekoliko decenija, jer su se u tom razdoblju dogodile krupne promjene u objema zemljama; BiH postaje nezavisna država, koju priznaje i Ruska Federacija, i potom uspostavlja diplomatske odnose s RF, a Ruska Federacija je prolazila i prolazi kroz komplikovan proces društveno – političkih promjena tipa glasnosti, perestrojke, ukidanja SSSR-a i procesa ukupne demokratizacije političko – ekonomskih odnosa.
1. ODNOSI BOSNE I HERCEGOVINE I RUSKE FEDERACIJE
Bilateralni odnosi između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije imaju pozitivan trend razvoja. Ruska Federacija je priznala BiH kao nezavisnu državu 27. 4. 1992., a 26. 12. 1996. g. uspostavljeni su diplomatski odnosi između dvije zemlje. Oba ova događaja bila su značajna upravo za kontinuitet pozitivnog razvoja političkih odnosa dviju država, koji u dosadašnjem razvoju pokazuju tendencije obostrano izraženoga pragmatizma ili realpolitike.
Ono što je bitna odrednica bilateralnih odnosa BiH i RF jeste asimetričnost, koja se ogleda u razlikama u veličini dviju država, jer RF spada u najveće država svijeta, dok BiH spada u male države; u geopolitičkom smislu, RF je svjetska sila, BiH se nalazi u fazama pozicioniranja unutar međunarodne političke scene; u ekonomskom smislu, RF je svjetski relevantno tržište, BiH s malim tržištem, posmatrano u globalnom kontekstu, te takođe kada se govori o potencijalima prirodnih resursa, onda posjeduju Mendeljejevu tablicu, odnosno, sve poznate elemente koji egzistiraju u prirodi, dok BiH u tom smislu posjeduje znatno skromnije potencijale.
Druga bitna odrednica bilateralnih odnosa BiH i RF jeste specifičnost koja se ogleda u posebnom odnosu RF naspram BiH, jer je RF članica, npr., Kontakt grupe i drugih (međunarodnih) tijela, institucija i organizacija koje su direktno uključene u političke procese poslijeratne BiH.
Treća bitna odrednica bilateralnih odnosa BiH i RF jeste pozitivan trend razvoja, koji se kontinuirano odvija od trenutka kada je RF priznala BiH kao nezavisnu državu 27.4.1992. g., a još intenzivnije od trenutka kada su uspostavljeni puni diplomatski odnosi BiH i RF, 26.12.1996.
Ako se izvrši komparacija dviju zemalja po raznim parametrima, mogu se, takođe, uočiti i određene sličnosti između njih koje se tiču političkih kultura i sistema, te ekonomskih netržišnih sistema koji su ranije egzistirali u obje zemlje, te isto tako kada se govori o aktuelnim procesima, onda se može reći da obje zemlje spadaju i tranzicijske zemlje, s nedovršenim procesom privatizacije i „vječnim procesom” ekonomskih reformi, koje bi trebale da u konačnici etabliraju modernu tržišnu ekonomiju kojoj je imanentan sistem parlamentarne demokratije.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.