Upravljanje činioca bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Marketing/PR, Mediji/Kultura
Objavio SvetlanaSvetlana 21. april 2015. Prijavi dokument
1. Uvod
U ovom radu pokušaću da Vam prikažem stratešku analizu i promotivnu strategiju Pozorišta na Terazijama, fokusirajući se na plasman predstave „Glavo luda“. Moj osnovni cilj jeste da kroz analizu marketinških delatnosti ovog teatra, slabosti i mana istih, kao i promotivnog miksa koji koriste, ustanovim razloge njegove popularnosti, ali i odredim koja su to polja u kojima bi ono još moglo da napreduje i usavršava se kako bi održalo svoju poziciju na tržištu.
Iako su pozorišta dugo bila ustanove za koje se smatralo da su „oslobođena“ ovakvog tržišno orijentisanog pristupa, ja ću se truditi da njihovo poslovanje analiziram upravo kroz pomenutu prizmu tržišnih odnosa, pre svega jer smatram da u vremenu u kome živimo nijedna institucija, pa tako ni nekada dobro zaštićene instuticije kulture, ne mogu biti pošteđene tog sistema ukoliko žele da posluju sa uspehom, ostvaruju profit i napreduju u svojoj profesiji.
I sama pozorišta su poslednjih godina postala svesna činjenice da moraju raditi na planiranju i pozicioniranju svoje institucije, izgradnji imidža i stvaranju brenda, te prihvatiti neke od osnovnih principa i načina funkcionisanja marketinga i marketinških delatnosti, što se vidi i po promenama njihove organizacione strukture, nastanku novih radnih mesta namenjenih upravo stručnjacima iz te oblasti, kao i pažnja koja počinje da se pruža oglašavanju i reklamiranju novih produkcija.
Smatrala sam da je za ovu analizu idealan primer upravo Pozorište na Terazijama, koje je od svog nastanka bilo orijentisano ka popularnijim žanrovima, a koje se, ako je sudeći po rasprodatim kartama, najbolje snašlo prilikom ove tranzicije pozorišnog života.
1.1. O pozorištu
Pozorište na Terazijama prvobitno je osnovano nakon Drugog svetskog rata, 1949.godine, kao Humorističko pozorište nudeći publici predstave zabavnog karaktera, da bi se tek kasnije fokusiralo na muzičke predstave, mjuzikle i operete, po kojima je danas poznato na beogradskoj sceni.
Ovo pozorište rodilo je ne samo sjajne glumce, već i sjajne pevače i baletske igrače. Ono je uvelo novi duh među daske beogradskih pozorišta, ali i publike koja je sa željom da se nasmeje znala gde da traži i nađe iskonske komičare koji su unosili radost svakom posetiocu iz duše i sopstvenog genijalnog uma, a ne iz replika koje je pisac napisao u tekstu.
Zajedljivci su skloni da tvrde kako se u njemu ponovo neguje odavno potisnuti sistem zvezda, a da se publici ovog pozorišta nude komercijalizovani sadržaji prilagođeni njihovom ukusu.
Istina je da je ono danas jedno od retkih, ako ne i jedino pozorište na našim prostorima koje poseduje čvrst i konzistentan repertoar, nekada sačinjen od popularnog, lakog komediografskog žanra, međutim danas repertoarski ambicioznije, orijentisano na popularni žanr mjuzikla i predstava brodvejskog tipa, kao i “od naše kulturne javnosti sve više vrednovano kao pozorišna ustanova visokog potencijala i relevantnih umetničkih dostignuća“. Ono što je možda doprinelo konačnom pozicioniranju Pozorišta na Terazijama kao ustanove od izuzetnog umetničkog značaja je i dosledan imidž koji je uprkos poteškoćama uspela da održi, te stoga i ima najverniju publiku koja posećuje njegove predstave redovno i u zavidnom broju.
2. Analiza situacije – interno okruženje
Pozorište na Terazijama predstavlja jedinstveni organizacioni model na našim prostorima. To je kompleksno gradsko, stalno repertoarsko pozorište koga čine četiri ansambla : dramski, baletski, horski i orkestarski koji se neprekidno obogaćuju novim, mladim, talentovanim i školovanim umetnicima. O svim navedenim organizacionim celinama biće više reči u nastavku rada prilikom analize resursa ovog teatra.
Ovo je jedino gradsko pozorište koje je repertoarski opredeljeno za određeni žanr – mjuzikle i operete, a uz Narodno pozorište u Beogradu predstavlja jednu od najkompleksnijih organizacionih struktura u pozorištu. Tokom godina Pozorište na Terazijama uspelo je da se adekvatno pozicionira kao lider na ovom tržištu, a jedan od ključnih faktora njegovog uspeha upravo je precizno repertoarsko određenje i poverenje koje su stekli kod publike nudeći sadržaje koji su kvalitetni i zabavni.
Kako bismo na najbolji način sagledali sve faktore koji čine uspeh ovog pozorišta, analiziraću sve pojedinačne aspekte njegovog poslovanja – misiju, viziju, ciljeve i resurse kojima raspolaže.
2.1. Misija i vizija
Misija predstavlja svrhu postojanja jedne institucije, dok „vizija predstavlja dugoročni strateški cilj organizacije, koji treba da bude dat na inspirativan, mobilizatorski i ambiciozan način.“
Misija i vizija predstavljaju osnovne elemente i polazišne tačke svih daljih planova jedne institucije. Nažalost, u slučaju Pozorišta na Terazijama, oni nisu nigde zvanično objavljeni, iako bi trebalo da budu deo njihovog Statuta. Iz tog razloga, sam ih definisala sama na osnovu analize njihovog ponašanja i pravca poslovnog delovanja.
Misija Pozorišta na Terazijama jeste realizacija visoko-zahtevnih produkcija koje zadržavaju umetnički kvalitet glumačkog, pevačkog, igračkog i muzičkog dojma.
Vizija Pozorišta na Terazijama predstavlja tendenciju za održavanjem svoje pozicije na području muzičkog pozorišta u zemlji, ali i da se pozicionira kao lider i u regionu, nudeći predstave zahtevne produkcije i kvalitetne sadržine.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.