Sumerska civilizacija
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
PREDDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI STUDIJ
KULTURA I TURIZAM
Marko Markovic
SUMERSKA CIVILIZACIJA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Povijest civilizacija
Mentor:
Broj indeksa autora:
Pula, oktobar 2017.
SADRŽAJ
3. USPON I PAD AKADSKOG CARSTVA.............................................................7
4. TREĆA DINASTIJA URA I "SUMERSKA RENESANSA"..................................8
2

Prvi naseljenici bili su ljudi mešovitog porekla, privučeni obiljem ribe i
divljači. Ko su bili i kojim su jezicima govorili ne znamo, jer sve do četvrtog
milenijuma pre nove ere nema pisanih dokumenata, a od tog trenutka preko
arheoloških nalazišta susrećemo se sa bogatom sumerskom civilizacijom koja
govori i piše jednim jezikom. Sumerci su sebe nazivali "crnoglavima", a svoju
zemlju jednostavno "zemljom", ili "zemljom crnoglavih".
Priroda nije bila milostiva prema ovoj oblasti za koju se govorilo da je i Bog
od nje digao ruke. Zemlja je bila suva kao barut, kiša je retko padala, a vrućina je
bila nesnosna. Nije bilo drveta da se čovek odmori u njegovom hladu, niti
kamena da na njega sedne. Na tom tlu život je bio gotovo nemoguć. Nijedna
biljka nije mogla da uspe, jer nije bilo vode osim one koja je donošena sa Tigra i
Eufrata. Kada bi otapanje snegova sa planina dovelo do izlivanja dveju reka, to
se dešavalo u najgorem trenutku za ratare, jer su poplave uništavale tek stasalo
žito.
Pa ipak, baš na tom nemilosrdnom tlu i uprkos svim tim uslovima, kreativni
Sumerci stvorili su prvu pravu civilizaciju u ljudskoj istoriji. Negostoljubiva
sumerska ravnica rodila je dostignuća u gotovo svim oblastima života, od
tehnologije do organizacije društva, kakva do tada nisu viđena.
Tehnika irigacije koju su smislili kako bi pobedili sušu omogućila im je da
prikupljaju i kanališu vodu koja se izlivala iz Tigra i Eugrata i da njome zalivaju
svoje njive i bašte. Nedostatak rude i kamena nadoknadili su time što su naučili
da peku glinu i blato i da od njih prave posuđe. Nisu imali drveće, pa su sekli i
sušili trsku, vezivali je i lepili blatom kako bi zidali kolibe. Kasnije su osmislili
kalupe u kojima su pekli cigle i tako rešili problem građevinskog materijala.
Smislili su grnčarski točak, plug, brod sa jedrom, kupolu, svod, graviranje i
umetanje…
Izum Sumeraca je i seksagezimalni sistem računanja po kome je svaki sat
podeljen na 60 minuta, a svaki minut na 60 sekundi. Pre toga su dan podelili na
12 sati obdanice i 12 sati noći, da bi se znalo kad se radi a kad spava, i uveli
neradne dane za praznike.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti