Odlomak

U ovm seminarskom sam obradio viđenje moral kod Alasdair-a MacIntyre-a. Te sam htio ukratko da izložim najvažnija njegova razmišljanja o moralu te o moralu kod drugih filozofa ( Aristotela, Kanta, Nietzsche-a, Kierkegaarda )
Alasdair MacIntyre je uočio kontinuirano neslaganje moralnih stavova tokom razvoja etike, kao discipline. Svaka od teza nastoji nadopuniti prethodnu i ukazati na njene nedostatke, međutim nijedna teza nije zaključna. Moralna neslaganja se ne mogu razriješiti, jer je kontigentnost nužno svojstvo svake kulture koja u sebi sadrži neku vrijednost.
U nastavku MacIntyre nastoji opravdati svoje tvrdnje o specifičnom karakteru modernog doba. Smatra da moderan čovjek živi u specifično emotivističkoj kulturi, što podrazumijeva da pod to podpada raznolikost pojmova, ponašanja i ljudskih međuodnosa. Ova tvrdnja se ne odnosi na neko konkretno teoretisanje, već na svakodnevnu praksu.
U trećem poglavlju (Emotivizam: društvemi sadržaj i društveni kontekst ), Alasdair MacIntyre prvenstveno ukazuje na inkoherentnost emotivističkih principa, koje neke filozofske discipline iz navedenih razloga opravdano ignorišu. Nastavak djela upućuje na sociološki elemenat koji je imanentan moralnoj diskusiji, odn. koji je prožet i njen je sastavni dio.
Uprkos distinkcijama po pitanju osnova moralnosti kod Humea, Diderota, Kierkegaarda i Kanta, MacIntyre pravi pretpostavku u petom poglavlju povodom promašaja projekta opravdanja moralnosti, koji bi mogao biti sasvim druge vrste. Drugim riječima, pravi se osvrt na karakteristike njihovih argumenata koji su im zajednički.
Individualni moralni djelatnik sebe sa jedne strane zamišlja kao suverena u svom moralnom autoritetu, oslobođen od hijerarhije i teleologije. Sa druge strane se zamišlja kao naslijeđenim, koji nastoji pronaći novi status moralnim pravilima, imajući vidu da su lišena starog teleološkog karaktera.
Nastanak jaza između pojma ˝činjenice˝ i ˝vrijednosti˝, dosljedna je moderna konsekvenca koja se javila sa uvođenjem empirizma i indukcionizma, koji je zasnovao Bacon. Ekspanziju nova metoda doživela je u periodu kasnog sedamnaestog i osamnaestog vijeka, najviše zaslugom Dekarta. Tako je i MacIntyre objasnio dihotomiju karakterističnu za moderno doba objašnjenjem pojma ˝iskustva˝, koji empiristički organon- tvorevina novovjekovne znanstvene misli.
Praveći pregled sadržaja MacIntyreove knjige ˝After Virtue˝, izgleda kao da deveto poglavlje predstavlja uvod u antički svijet, samim tim i antičko shvatanje morala.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 16 stranica
  • ETIKA II -
  • Školska godina: -
  • Seminarski radovi, Skripte, Etika
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet političkih nauka  

Više u Etika

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari