Odlomak

Uvod

Drumski saobraćaj ima vodeću ulogu u prevozu putnika (80% svetskog prometa putnika), a takođe roba na kratka i srednja rastojanja (“od vrata do vrata”). Među drugim vrstama saobraćaja vodeći je i po dužini mreže saobraćajnica (24 mil. km, ili 70% svetskog saobraćajnog sistema).
U mnogim delovima sveta, saobraćaj je, uopšte uzevši, organizovan: petljama, saobraćajnim signalima, i znacima na raskršćima tako da olakša protok vozila. U saobraćaju mogu učestvovati vozila na motorni pogon, vozila bez sopstvenog pogona (bicikli) i pešaci. Saobraćajnim signalima mogućno je usaglašavanje i sa ostalim vidovima saobraćaja.
Organizovan saobraćaj drastično smanjuje vreme putovanja. Iako vozila čekaju na raskrsnicama, ušteda u vremenu je više nego očigledna. Organizovan saobraćaj može preći u dezorganizovan nastupanjem vanrednog događaja, bilo da su u pitanju radovi na putu, neka nezgoda, ili prepreka, kao što je životinja koja se nađe na putu, ruševine i sl. Na izuzetno prometnim autoputevima ometanje može potrajati sve dok se saobraćaj ne proredi. Viljem Biti proučavao je ova ometanja nazvavši ih saobraćajni talasi

 

 

 

Struktura logističkih centara

Struktura logističkih centrala diktirana je strukturom funkcija i zahtevima logističkih tokova koji se pojavljuju u užoj i široj zoni gravitacije. Struktura podsistema je dinamička komponenta razvojnih planova koji se usklađuju sa potrebama regionalne privrede i okruženja. Praksa osnivanja, izgradnje i razvoja RTC pokazuje da se upotpunjavanje podsistema odvija po etapama i u skladu sa strukturom i obimom zahteva. U prvoj fazi izgradnje razvijaju se sistemi za izvršenje neophodnih osnovnih, pomoćnih i pratećih funkcija, a zatim se u kasnijim fazama teži zaokruživanju svih funkcija u skladu sa koncepcijom i vizijom RTC-a kao kompleksnog i koherentnog davaoca logističkih usluga.

 

 

 

Struktura podsistema
Struktura podsistema zavisi od lokacije i zahteva koji gravitiraju ka toj lokaciji, privrednih i logističkih sistema koji se nalaze u okruženju itd. Centri se razlikuju po svojoj strukturi, veličini podsistema i preferentnim funkcijama. Pokušaj da se sagleda i definiše najveći deo podsistema RTC-a zapravo predstavlja definisanje polja mogućih podsistema sa kojima logistički centri raspolažu.

Vrste podsistema mogu biti:

  • robni terminali za sve vrste robe (za drvo, žive životinje, žito, naftu i naftne derivate itd.) i terminali uz pojedine vidove transporta, koji imaju primarnu pretovarnu funkciju i promenu oblika ili vida transporta (poznati i prisutni pod nazivima: kamionski terminal, robna stanica, kargo terminal itd.);
  • terminali intermodalnog transporta, kao što su: kontejnerski, hucke pack (za tehnologiju A – pokretne autostrade – Ro-La – Rollende Landstraâe, Ro-Mo – Rolling Motorway) i Ro-Ro terminal;
  • terminali i sistemi posebne namene (logistički terminal, cross docking terminal, dry port, carinski terminal, terminal za prikupljanje sekundarnih sirovina, slobodna, carinska zona itd.);
  • distributivni industrijskih kompanija, distributivni centri za potrebe ostalih kompanija, odnosno za potrebe uslužnih delatnosti, kao i distributivni centri logističkih provajdera;
  • skladišni sistemi u varijantama otvorenih, zatvorenih i specijalnih skladišta;

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari