TEHNIČKI FAKULTET ČAČAK

Industrijski menadžment

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Menadzment ljudskim resursima

TEMA: Timski rad

PROFESOR:

 STUDENT:

        Dr Dobrivoje Mihajlović

Bendić Ivan  516/2007

Čačak, 2008. godine

background image

Timski rad

2. Timski rad

Problemom nastanka i razvoja timova i timskog rada naučna istraživanja se od skora bave iz 

čega se može zaključiti da je njihova istorija veoma kratka, a njihov razvoj veoma dinamičan. Taj 
dinamičan razvoj naučna teorija nije uobličila ali su prisutne određene empirij-ske generalizacije sa 
jasnim tendencijama.

Poreklo timskog rada vodi iz koncepta autonomnih radnih gru-pa, koje su bile najvidljivije u 

radnoj organizaciji Volva u Kalmaru (koja je danas zatvorena), i u pokretu tokom šezdesetih 
godina, pod na-zivom „Kvalitet radnog života“ (Quality of Working Life – QWL). U Vo-lvu su 
postojala dva paralelna cilja: poboljšanje kvaliteta radnog ži-vota i podsticanje produktivnosti. 
Pokret QWL je bio usmeren uglav-nom na to da se život učini lakšim, kao što i sam naziv govori, a 
teš-ko je ustanoviti koliko je bio uticajan.

Timski rad ima za cilj da fokusira radne aktivnosti među ma-njim grupama od desetak 

članova (bitna veličina), koji se međusobno po-mažu i rade s minimumom nadzora. Menadžment 
tim postavlja ciljeve ra-da (često nakon konsultacija) i vrši podelu zadataka, ali je na samom timu 
da donese odluku na koji način će te ciljeve ostvariti. Tim orga-nizuje svoje aktivnosti, imenuje 
svog lidera i samostalno prevazilazi probleme. Timski rad se stoga može okarakterisati kao oblik 
kontrole radnika, lako se odvija u strogo propisanim okvirima. Menadžeri izbe-gavaju svakodnevno 
nadgledanje, ali su pri ruci ukoliko zatreba savet ili ako je neophodna pomoć. Disciplinovanje 
osoblja je, na primer, za-datak koji obavljaju menadžeri, a ne članovi tima. Timski rad se često 
povezuje sa situacijama u kojima se nekoliko timova na regionalnom ni-vou takmiči da ostvari ili 
nadmaši ciljeve koji se odnose na rezultate rada. Timska nadoknada potom čini deo ukupne zarade 
koja se ostvaruje kao plata.

Organizacija u kojoj su uvedeni timovi i timski rad, u praksi, može ostvariti viši nivo 

produktivnosti i efikasnosti, veće i kva-litetnije rezultate, usled grupne sinergije. Sinergija u 
timskom radu znači da zajednički resursi u okviru tima daju veće i kvalitetnije per-formanse 
rezultata u odnosu na pojedinačne radove i učinke. Članovi tima u timu ostvaruju i lične koristi, 
ciljeve i interese, zadovoljava-jući deo sopstvenih potreba kroz timski rad.

3. Činioci tima

Razlozi zbog kojih se timovi formiraju su u ostvarenju ciljeva postavljeni od strane lidera 

menadžment tima, u kome članovi tima imaju zajedničku privrženost svrsi i cilju. Ovakvim 
određenjem suš-tine tima definišu se i njegovi ključni nosioci. Ako bismo ih dalje sistematizovali 
oni bi mogli imati sledeću hijerarhiju:

- Ciljevi;
- Sposobnosti i veštine članova;
- Zajednički „radni jezik“ i pristup; i
- Odgovornosti.
Na osnovu navedenih osnovnih činilaca pa i njihovog redosle-da, može se kreirati profil i 

struktura tima koji će postizati željeni učinak. Po tome treba voditi računa da članovi tima budu 
uključeni u njegovo formiranje i postaviti minimalne uslove i standarde za rad i funkcionisanje 
timova.

4

Timski rad

Ciljevi tima moraju biti unapred postavljeni, u sklopu ciljeva ili planova šire organizacije u 

kojoj se timovi formiraju. Zadaci čla-nova tima trebaju biti poznati, jasno postavljeni i povezani. 
Tim ne može delovati kao zbir pojedinačnih aktivnosti njegovih članova. Ru-kovodilac tima treba 
da ima sposobnost upravljanja, kako pojedinačnim i timskim zadacima, tako i odnosima u svome 
timu.

Sistematskim treningom se obezbeđuje unapređenje veština i učinaka članova tima i 

povećanje njegove fleksibilnosti. Promene ili unapređenje procesa rada kao i uvođenje novih 
metoda rada u timu zahte-vaju stalne procese treninga i obuke članova tima.

U okviru tima neguju se i kombinuju komplementarne veštine pojedinaca. Razvijanjem tima 

razvija se i miks komplementarnih vešti-na potrebnih da se na efikasan i najbolji način obave zadaci 
tima. Timske veštine se uglavnom odnose na:

- oblast procesa rada ili obavljanja poslova,
- veštine i tehnike odlučivanja i rešavanja problema, i
- interpersonalne veštine pojedinaca. 

Znanja i veštine su neophodne članovima tima za izvršenje po-jedinačnih i grupnih 

zadataka. Posebno su bitna tzv. funkcionalna znanja. Tim kao celina mora biti sposoban da 
identifikuje probleme u procesu rada koji obavlja i alternativne mogućnosti njihovog rešava-nja.

Međusobne interakcije njegovih članova i prisustvo zajednič-kog cilja zahtevaju dobro 

poznavanje i primenu interpersonalnih veš-tina, poput efektivne komunikacije, davanja podrške, 
razvijanje konst-ruktivnog konflikta i dr. U timu i timskom radu informacije treba da cirkulišu 
između članova tima i budu dostupne svim članovima tima. Radni ciljevi tima moraju uvek biti 
funkcionalno povezani sa ukup-nim ciljevima organizacije ili njenog dela u kome je tim formiran. 
Ukoliko ta neophodna povezanost ne postoji ili je labava, članovi tima će biti dezorijentisani ili 
zbunjeni i ostvarivaće nekvalitetne i ne-dovoljne učinke. Pretpostavke kohezije i jedinstva tima su 
zajednička svrha postojanja i organizacioni okvir u kome je tim osnovan.

Implementirajući globalne i opšte ciljeve preduzeća u speci-fične i merljive ciljeve tima 

najsigurniji je korak da svrha postojanja tima i njegovi konkretni ciljevi postanu značajni i 
obavezujući za nje-gove pojedinačne članove.

Timski pristup i stvaranje tzv. zajedničkog radnog jezika pred-stavljaju obeležje svakog 

organizacionog tima. Zajedničkim radom čla-novi tima treba da razvijaju kolektivni pristup 
obavljanju poslova, i način rada kojim će se ostvariti svrha postojanja tima. Zajednički pri-stup se 
razvija u procesu timskog rada u kome pojedinci, članovi tima, ulažu vreme i individualne napore 
kako bi izgradili i održali svoj tim, a njegov rad učinili efikasnim. Svaki član tima mora da učini 
maksimalan individualni napor u procesu timskog rada i da da svoj „srazmerni“ doprinos procesu, 
kvalitetu i rezultatima timskog rada. U suprotnom, dolazi do nesklada između individualnog i 
timskog anga-žovanja i ostvarenih, odnosno očekivanih rezultata.

Tim je neophodan zato što pojedinac ne može ili ne zna sve sam da uradi. Zadaci pred 

timom su brojni, te ih treba raspodeliti na nje-gove članove. Raspodela unutar tima podrazumeva 
sledeće:

- pojedinačnih poslova i zadataka,
- potrebne veštine i tehnike koje će biti primenjene u tims-kom radu,
- odlučivanja i kordinaciju u timu,
- kriterijume za nagrađivanje i drugo, i
- kontrolisanje radnih rezultata i ostvarenih učinaka.

Bitna odrednica svakog tima i uspešnog timskog rada je zajed-nička odgovornost. Ni jedna 

organizaciona grupa ne može opstati kao tim ako se ne definiše i ne realizuje kolektivna (grupna) 

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti