Odlomak

Uvod
Žrtva se može odrediti u dva zančenja- u užem i širom smislu.
Pojam žrtve u užem smislu obuhvata lica čija su dobra ili prava neposredno povređena ili ugrožena izvršenjem krivičnog dela, odnosno kršenjem međunarodno priznatih normi o ljudskim pravima.
Shvaćen u širem smislu, pojam žrtve bi obuhvatio lica i druge subjekte čija su dobra ili prava neposredno ili posredno povređena ili ugrožena izvršenjem krivičnog dela ili drugih kažnjivih radnji, odnosno kršenjem međunarodno priznatih normi o ljudskim pravima.
Pojam žrtve u Deklaraciji Ujedinjenih nacija o osnovnim principima pravde za žrtve krivičnih dela i zloupotrebe vlasti (1985) obuhvata žrtve krivičnih dela i žrtve zloupotrebe vlasti , odnosno:

•    lica koja su , pojedinačno ili kolektivno, pretrpela štetu,uključujući telesnu ili duševnu povredu , emocionalnu patnju, materijalni gubitak il grubi napad na svoja osnovna prava usled činjenja ili nečinjenja koja predstavljaju kršenje krivičnog zakonodavstva države članice. Po potrebi termin žrtva obuhvata i članove uže porodice direktne žrtve, lica koja ona izdržava, kao I lica koja su pretrpela štetu pomažući žrtvama u nevolji ili sprečavajući viktimizaciju.
•    lica koja su, pojedinačno ili kolektivno, pretrpela štetu, uključujući telesnu ili duševnu povredu, emocionalnu patnju, materijalni gubitak ili tešku povredu osnovnih prava usled činjenja ili nečinjenja koja je još uvek ne predstavljaju kršenje nacionalnog krivičnog zakonodavstva, ali predstavljaju kršenje međunarodno priznatih normi o ljudskim pravima.

 

 
Tipologija žrtava
Žrtvom je uvek neko, neka osoba ili organizacija, moralni ili javni poredak, koji je nekim činom ili propustom ugrožen, oštećen ili uništen. U krivičnom pravu žrtvom se smatra neka osoba čije je kakvo lično ili imovinsko pravo kaznenim delom povređeno ili ugroženo.
Žrtve generalno delimo na :

•    žrtve zločina
•    žrtve zloupotrebe moći, sile, vlasti.

Takođe razlikujemo :

•    pojedinačne žrtve i
•    kolektivne žrtve.

Prema izvoru stradanja žrtve se mogu podeliti u četiri kategorije:

•    žrtve kaznenih dela,
•    žrtve nesreća,
•    žrtve prirodnih katastrofa
•    i apstraktne žrtve.

U dosadašnjim istraživačkim radovima iz viktimologije ponuđene su mnogobrojne tipologije, ili klasifikacije žrtava. Klasifikacija prema Hentingu, Mendelsohnu, Fattahu i Šeparoviću. “Dakle, viktimogeni faktori, uz komplementarnost ličnosti, podstiču predestiniranost da neka osoba postane žrtva. Na  taj način žrtva dobija određeno obeležje, kao posebnu kategoriju, da postane žrtvom. Prema tome, počinitelj i žrtva, na ovaj način, sasvim su samostalni i stoje nevezano kao fenomeni jedan pored drugog.”  Tip žrtve je kompleks više međusobno povezanih, vrlo bliskih i sličnih obeležja, Tip diktira profil žrtve. Zbog  toga ćemo navesti neke od tipologija utemeljivača viktimologije:

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari