5.
TRANSPORT

Transport ima značajnu ulogu u stvaranju ekonomske efikasnosti visokog nivoa. Takvu ulogu 
transport ima u regulisanju prostornih odnosa i razmeštaja proizvodnje i potrošnje. Preko tih 
odnosa transport postaje posledica razvoja proizvodnih snaga, sa jedne strane, i istovremeno 
uslov opšteg napretka odredjenih oblasti, sa druge strane. 

Slabo razvijen sistem transporta ograničava trgovinu i potrošnju na užu oblast oko mesta 
proizvodnje.  Efikasnost same proizvodnje uslovljena je tada lokalnim, zatvorenim, uslovima. 
Postojanje efikasnog transporta obezbedjuje se razmene roba i omogućava tržišna utakmica, 
kako   u   sveri   proizvodnje   tako   i   u   oblasti   plasmana   proizvoda.   Povoljni   uslovi   prevoza 
dozvoljavaju   razdvajanje   tržišta   i   mesta   proizvodnje   i   lociranje   iste   tamo   gde   postoje 
geografske prednosti. 

Težište rešavanja problema transporta odnosi se na sredstva, tehnologiju i usluge, odnosno na 
cene   i   performanse   elemenata   koje   čine   transportni   sistem.   Transportna   usluga   je   skup 
odredjenih   karakteristika   koje   zahtevaju   odgovarajuće   troškove   ili   cene.   Raznolikost 
transportnih   usluga   je   velika.   Ta   raznolikost   nastaje   usled   mogućnosti   kombinovanja 
različitih vidova prevoza, direktim angažovanjem prevoznika ili preko posrednika (agencija), 
korišćenjem različitih prevoznika u okviru odredjenog vida transporta, korišćenjem javnog ili 
sopstvenog prevoza, i td. Iz mnoštva mogućnosti korisnik bira varijante i usluge, odnosno 
formira kombinaciju koja daje najpovoljniji odnos cene (ili troškova) i kvaliteta usluge. Pri 
tome, treba imati u vidu da su faktori kvaliteta i njihove performanse veoma različiti za 
različite   korisnike   i   uslove   njihovog   funkcionisanja.   To   su,   najčešće:   vreme   (ili   brzina) 
dostave, pouzdanost, elastičnost, stopa oštećenja robe, varijabilnost nekih karakteristika, i td. 
Posebno je bitno poznavati karakteristike različitih varijanti transportnih procesa i usluga 
koje vode do optimalnih performansi i rešenja. 

5.1.   SPOLJNI I UNUTRAŠNJI TRANSPORT

Transport   je,   najčešće,   najbitniji   element   logističkog   sistema   većine   preduzeća.   Njegova 
uloga je u povezivanju pojedinih logističkih procesa, i/ili logističkih i proizvodnih procesa. U 
odnosu na samo preduzeće, može se posmatrati kao unutrašnji i spoljni transport.

Unutrašnji transport

, u najvećem broju slučajeva, se koristi kako bi se medjusobno povezali 

proizvodni procesi, ili proizvodni i skladišni procesi (Sl. 5.1). Optimizacija u ovoj oblasti 
odnosi se na izbor adekvatne tehnologije. Pri tome, izabrani tehnološki elementi unutrašnjeg 
transporta   moraju   biti   usaglašeni   sa   skladišnim   i   proizvodnim   procesima.   Sredstva 
unutrašnjeg transporta mogu biti direktno uključena u proizvodni proces (naročito sredstva 
kontinualnog   dejstva)   i   tada   je   reč   o   procesnom   transportu.   Ostali   oblici   umutrašnjeg 
transporta mogu se posmatrati kao unutarpogonski i medjupogonski transport.

Povezivanje   procesa   unutrašnjeg   transporta   i   skladištenja   podrazumeva   visok   nivo 
integracije. U nekim tehnološkim rešenjima ista sredstva se koriste za realizaciju procesa 
unutrašnjeg transporta i skladišnih procesa.

background image

Optimizacija   spoljnjeg   transporta   podrazumeva   izbor   transportnih   sredstava   i   upravljanje 
transportnim   procesima.   Izbor   prevoznog   sredstva,   prvenstveno,   podrazumeva   izbor   vida 
transporta   a   potom   izbor   prevoznog   sredstva   odredjenih   karakteristika.   Upravljanje 
transportnim   procesima   odnosi   se   na   dve   osnovne   oblasti:   definisanje   prevoznih   puteva 
(itinerera), i upravljanje transportnim zahtevima kako bi se adekvatno iskoristila prevozna 
sredstva. 

Predmet daljih razmatranja jeste spoljni transport u okviru logističkog sistema preduzeća.

5.2.   VIDOVI TRANSPORTA

Osnovne vrste (vidovi) transporta su: drumski, železnički, vodni, vazdušni i cevni. Svaki od 
ovih vidova poseduje različite karakteristi i komparativne prednosti i nedostatke (Tab. 5.1 – 
5.6).   Najbolji   izbor   transporta   zavisi   od   karakteristika   tereta,   obima   i   dinamike   prevoza, 
troškova,   brzine   dostave,   pouzdanosti,   kapacitivnosti,   elastičnosti,   i   td.   Za   iskorišćene 
ukupnih   prednosti   pojedinih   vidova   transporta   neophodno   je   organizovati   integralni 
(intermodalni)   transport.   Postoje   različiti   oblici   integralnog   transporta

4

  u   zavisnosti   koji 

pojedinačni   vidovi  transporta  se  koriste.   Podrazumeva  se  da   je  u   integralnom   transportu 
prisutan visok nivo integracije i sinhronizacije različitih procesa i aktivnosti. 

Pojedinačno   posmatrano,   transportna   preduzeća   posluju   u   različitim   tržišnim   oblicima   i 
strukturama, koje mogu karakterisati:

prava konkurencija (veliki broj ponudjača i prizvodjača identičnih usluga i veliki broj 
kupaca, bez bitnog pojedinačnog uticaja na tržište, bez bitnih regulatornih barijera);

monopolska   konkurencija   (veliki   broj   ponudjača   i   veliki   broj   kupaca,   nudjeni 
proizvodi i usluge nisu identični);

oligopol   (mali   broj   ponudjača   i   proizvodjača   usluga,   veliki   broj   kupaca,   znatan 
pojedinačni uticaj na cene, pojava lidera i njegovih cena, mogu da postoje regulatorne 
barijere),

monopol   (jedan   ponudjač   ili   proizvodjač   sa   mnogo   kupaca,   postojanje   bitnih 
regulatornih barijera).

4

 

Piggyback, RO-RO, LASH, transport    … 

Tab. 5.1  Komparativne karakteristike drumskog transporta

Komparativne karakteristike

Prednosti

Nedostaci

Opredeljenja

Najveća fleksibilnost u pogledu 
pristupa

Fleksibilnost u odnosu na 
prilagodjenost tovarnog prostora 
vrsti tereta

Velika brzina dostave

Niski fiksni troškovi

Visoka cena 

Velika zavisnost od 
vremenskih uslova i uslova u 
saobraćaju

Neprilagodjenost  teretima 
velikih gabarita

Ograničena nosivost

Izraženi varijabilni troškovi

Kratke i srednje relacije

Brze dostave 

Relativno vredni proizvodi

Mali obim prevoza

Uključivanje u integralni 
transport

Zbirne i pjedinačne 
(kolske) pošiljke

Konkurencija vazdušnom saobraćaju  za relativno skupe i osetljive proizvode na relacijama srednje dužine 
i  železničkom transportu za vredne proizvode

Posluju u uslovima monopolske konkurencije 

Tab. 5.2  Komparativne karakteristike železničkog transporta

Komparativne karakteristike

Prednosti

Nedostaci

Opredeljenja

Prilagodjenost različitim vrstama 
tereta i  različitim količinama

Prevoz masovnih tereta

Niska cena

Mala zavisnost od meteoroloških 
uslova

Niska fleksibilnost pristupa

Mala brzina dostave

Velika početna ulaganja

Masovni  i manje vredni 
tereti

Duge i srednje relacije

Uključivanje u integralni 
transport

Zbirne i pjedinačne 
(kolske) pošiljke

Konkurencija vodnom transportu (u unutrašnjoj plovidbi)   za masovne tereta, drumskom   na relacijama 
srednje dužine i vazdušnom sa vozovima velikih brzina na srednjim (kontinentalnim) relacijama

Posluju   u   oligopolu   sa   ograničenim   brojem   medjuzavisnih   konkurenata   (često   u     monopolu   na 
nacionalnom tržoštu)

Tab. 5.3  Komparativne karakteristike vazdušnog transporta

Komparativne karakteristike

Prednosti

Nedostaci

Opredeljenja

Velika brzina prevoza (izmedju 
terminala)

Visoka pouzdanost

Pšrevoz vrednih pojedinačnih 
tereta malih težina i gabarita

Visoke cene prevoza

Niska fleksibilnost pristupa

Osetljivost ma meteorološke 
uticaje

Niska kapacitivnost

Robe visoke osetljivosti i 
visoke vrednosti

Brze prevoze

Duge i sredje relacije

Konkurencija železnici (za vozove velikuh brzina) na srednim relacijama i drumskom transportu za skupe i 
osetljive proizvode narelacijama srednjih dužina

Posluju u oligopolu sa ograničenim brojem konkurenata (često i monopolu na nacionalnom tržištu)

background image

Transport za sopstvene potrebe 

Jedna mogućnost zadovoljenja transportnih potreba preduzeća jeste posedovanje sopstvenih 
transportnih kapaciteta, odnosno posedovanje transporta za sopstvene potrebe. Vrsta i obim 
takvih kapaciteta zavise od procene i dobijenih radnih performansi, nivoa usluge, dostupnosti 
tržištima,   raspoloživosti   potrebnih   transportnih   usluga   na   tržištu,   veličine   troškova   i   sl. 
Transport za sopstvene potrebe

6

 i odgovarajući kapaciteti mogu da ispune specifične zahteve, 

kao što su: 

brza isporuka sa visokom pouzdanošću, 

posebno rukovanje teretom,

specijalna transportna sredstva  i oprema,

dostupnost usluge u trenutku potrebe, 

maksimalna iskorišćenost transportnih sredstava,

poboljšan i neposredan kontakt sa korisnicima, i sl.

Prevoz   za   sopstvene   potrebe   obezbedjuje   potpunu   kontrolu   i   neposredan   kontakt   sa 
korisnicima proizvoda. Medjutim, takav oblik realizacije prevoznih usluga zahteva znatno 
angažovanje preduzeća u upravljanju transportom. Ukoliko je procena preduzeća da to nije 
opravdano, onda izostaje formiranje transportnih parkova za sopstvene potrebe.

Usluge javnog transporta

Ako   preduzeće   ne   poseduje   transport   za   sopstvene   potrebe   (uopšte   ili   sa   dovoljnim 
kapacitetima) ono koristi usluge javnog prevoza. Pri tome mogu nastati različiti slučajavi, 
koji se odnose na stepen (nivo) poverenih poslova:

direkno   angažovanje   prevoznika   (operatera)   za   realizaciju   samog   prevoza,   uz 
sopstvenu organizaciju prevoznih procesa;

angažovanje   posrednika   kome   se   poverava   organizovanje   i   realizacija   prevoznih 
zahteva u celini.

Prvi   slučaj   nastaje   ukoliko   preduzeće   poseduje   sopstvene   kompetencije   i   sposobnosti   za 
organizovanje prevoznih procesa, osim neposrednog prevoza za koje nema kapacitete. Tada 
preduzeće pravi direktan aranžman sa prevoznikom. 

Drugi slučaj je karakterističan kada preduzeće nema sposobnosti ni poslovnu orjentaciju da 
se, u potpunosti ili jednim delom, bavi organizovanjem i realizacijom prevoza, već takve 
poslove poverava posredniku (dobavljaču treće strane

7

)

Posrednici su različiti oblici poslovnih subjekata. To su, uglavnom: špediteri, agenti, brokeri, 
preduzeća za brzu isporuku malih pošiljaka i sl. 

6

 

Posedovanje sopstvenih sredstava i sopstvene organizacije često se naziva 

insourcing.

7

 

Korišćenje   dobavljača   treće   strane   (posrednika)   poznato   je   i     kao  

outsourcing

.   Postoje   oblici   i   obim 

outsourcing

-a

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti