Tuneli
UVOD
Ljudi od prahistorije ulaze u podzemlje, u početku prirodne šupljine, a vrlo rano počinju sa kopanjem podzemnih prostorija za potrebe stanovanja, rudarenja, navodnjavanja i slično. Od prvih početaka do danas ljudi sve dublje u dublje zalaze u podzemlje ( npr.rudnici u Južnoj Africi na dubini preko 3km) a podzemne građevine i tuneli postaju svakim danom sve veći i veći, uvjeti građenja tunela postaju sve teži jer se tuneli kopaju ispod naseljenih gradova, ispod rijeka, jezera, mora.
1. TUNELI
Tunelima nazivamo specifične objekte koje gradimo ispod površine terena, u cilju savlađivanja nekih prepreka ili ostvarivanja prostora za različite namjene. Na trasama saobraćajnica ili hidrotehničkih objekata, mogu se javiti prepreke u vidu brdskih masiva, nestabilnih terena, vodotoka, gradskih područja i slično.
Tuneli se mogu podijeliti u tri osnovne kategorije:
Saobraćajni tuneli:
· Putni
· Željeznički
· Plovni
· Metroi
· Podzemni prolazi
Hidrotehnički tuneli
· Dovodni i odvodni
· Vodostani
· Tlačni cjevovodi
· Optočni
· Vodovodni
· Kanalizacioni
· Melioracioni
Podzemni objekti specijalne namjene
· Podzemne hidrocentrale
· Skladišta i garaže
· Skloništa
· Vojni objekti
Postoje razne vrste podjela i klasifikacije tunela, međutim, ipak je najznačajnija podjela prema težini građenja u odnosu na karakteristike terena, te tako imamo tri osnovne kategorije:
· Lahki tuneli – grade se u čvrstim stijenama
· Srednje teški tuneli – grade se u mehkim stijenama
· Teški tuneli – grade se u zemljanim materijalaima ili izuzetno lošim i degradiranim stijenama
Izvođenje radova na izgradnji tunela odvija se uvijek u više faza. Nakon istražnih radova pristupa se bušenju tunelske cijevi (miniranjem ili uz pomoć hidrauličkih čekića), zatim najčešće pomoću tunelske oplate odvijaju radovi na obradi tunelske cijevi što predstavlja veoma poseban i kompleksan zadatak i na kraju izgradnja donjeg i gornjeg stroja saobraćajnice za koju je tunel namjenjen.
1.1. Podzemne građevine
Tuneli i podzemne građevine razlikuju se po dimenzijama i namjeni. Uobičajeno je da se pod pojmom tuneli podrazumijevaju linijski objekti kod kojih je jedna dimenzija (dužina) u odnosu na druge dvije (širina i visina) značajno veća, a služe za transport i pristup.
Pod podzemnim prostorijama ipak se podrazumijevaju objekti kod kojih dužina nije toliko naglašena u odnsu na širinu i visinu. U podzemne objekte možemo ubrojati: sportske, kulturne i drugi sadržaju u urbanim područijima, podzemna skladišta, strojarnice hidrocentrala.
Inžinjerski principi izgradnje tunela i podzemnih građevina su isti.
Podzemne građevine mogu imati izrazito velike poprečne presjeke pa se moraju primijeniti posebne metode građenja i projektovanja.
Podzemne prostorije u urbanim sredinama postaju sve složenije i sve većih dimenzija. Kada govorimo o podzemnim prostorijama u gradovima, obično mislimo na dvije vrste građevina:
· Prostori za skladištenje roba, parkinzi, sportski, kulturni i religiozni objekti, stanice, metroa. Po dimenzijama ovo su podzemne građevine.
· Podzemna infrastruktura, tranzitni sistemi, urbane autoceste, podzemne željeznice, vodoopskrba, kablovi, kontrola površinskih prometnca, kanalizacija i drugih građevina na površini. Po dimenzijama, ove građevine spadaju u kategoriju tunela.
Prije su se podzemni prostori koristili za stanovanje. U početku su to bile prirodne šupljine i spilje. Primjer ranih podzemnih građevina je neolitski rudnik kremena (flint). Jedan od najinteresntnijih otkrića ranog korištenja podzemnih prostorija je jama izgrađena u vapnencu Zhoukoudian, gdje su živjeli ljudi prije 200.000 do 700.000 godina.
Morerni razvoj podzemnih građevina koji nisu rudnički, počeo je izgradnjom male hidrocentrale u pozemnom prostoru na Snoqualmie vodopadima u Washingtonu, SAD na kraju 19.stoljeća.
Danas se grade podzemne prostorije poprečnog presjeka koji premašuju 800m2 zato što postoje tehničke mogućnosti i ekonomska opravdanost.
Na slici.1. prikazane su podzemne grđevine: parking u Den Haagu i jedan vid stanovanja u stijenskim masivima.
Slika.1.Parkiralište i stanovanje u stijenskim masivima
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica