Turisticki aranzmani
UVOD
U početku razvoja turizma turisti su se sami brinuli o organizacijij prevoza i rezervaciji smeštaja i svih ostalih potreba. Sa sve većim uključivanjem u turizam pojavljuju se putničke agencije koje su posredovale između turista sa jedne streane, saobraćajnog preduzeća i hotelijera sa druge strane. Turističke agencije takođe posreduju između turističke tražnje i ponude.
Iz prvobitnih putničkih agencija razvile su se i prve turističke agencije koje su osim organizacije puta sa sadržajem smeštaja i ishrane nude i druge usluge.
Korišćenjem prevoznih sredstava za prevoz putnika javljaju se i potrebe za organizacijom putovanja. Za putovanja sve do 19.veka koristile kočije, međutim, sa pojavom prvog voza i razvojem železnice potreba za putovanjem postaje veća, a samo putovanje lakše i dostupnije.
Za prvo turističko putovanje zaslužan je Tomas Kuk koji je 1841.organizovao izlet povodom kongresa antialkoholičarskog društva. Međutim, od tog perioda do danas prošlo je više od 170 godina i ostvaren je dinamičan rast različitih delatnosti koji čine turističku privredu, uključujući i razvoj poslovanja turističkih agencija. Danas na svetu više ne postoji područje gde nisu formirane turističke agencije koje svojim aktivnostima olakšavaju putovanja velikog broja ljudi. Savremeni turizam karakteriše globalna ekspanzija ka svim delovima sveta.
Suštinske promene odigrale su se u drugoj polovini 20.veka kada su turistička kretanja dobila masovni karakter. U razvoju turizma u ovom periodu posebno su značajnu ulogu odigrali turopereatori koji su formiranjem paket aranžmana po realtivno povoljnim cenama uticali na uključivanje širokih slojeva stanovništva iz privredno razvijenih zemalja u turističke tokove i istovremeno uticali na razvoj receptivnih destinacija.
Rast turističkog prometa i potrošnje u periodu posle drugog svetskog rata do danas uticali su da turistička privreda postane jedna od vodećih privrednih grana u svetu.
Turizam je danas popularna aktivnost većine ljudi u razvijenom svetu gde turisti putuju u svrhu rekreacije, zabave ili posla. Najčešće se povezuje sa putovanjem van mesta stalnog boravka ili inostranih zemalja.
Turizam u savremenim uslovima je jedan od glavnih izvora prihoda u mnogim državama. Njegova važnost se ogleda kao aktivnost koja je značajna za život zbog svog uticaja na socijalni, kulturni, obrazovni i ekonomski sektor društva unutar zemlje
kao i van granica zemlje. Turisti ne samo da upoznaju kulturno-istorijsko nasleđe pojedinih zemalja već upoznaju i običaje, navike, folklor i život drugih naroda. Na ovaj način se neposredno podižu kulturni i obrazovni nivo učesnika turističkih putovanja, proširuju se njihova saznanja, dolazi do prožimanja pojedninih kultura, komuniciranja i boljeg razumevanja među ljudima. Istovremeno, turisti upoznaju i različite društveno-ekonomske i političke sisteme pojedinih zemalja što pored ostalog doprinosi i razbijanju raznih predrasuda i predubeđenja o pojedinim zemljama, nastalih uglavnom pod dejstvom loše propagande. Stoga turizam postaje istinski značajan faktor obezbeđenja mira u svetu i boljeg razumevanja među ljudima, ali i faktor jačanja političkog stanja određene zemlje na međunarodnom planu.
Turizam donosi i znatan doprinos lokalnoj ekonomiji u obliku plaćanja za robe i usluge koje koriste turisti. Turizam takođe stvara nove mogućnosti za zapošljavanje u uslužnom sektoru ekonomije, koja uključuje prevoz, zabavna mesta, ali i raznih prodavnica za prodaju suvenira.
Veliku ulogu u svemu ovome imaju turističke agencije koje se pretežno bave prodajom turističkih aranžmana, plasirajući ih kao sopstvene proizvode na turističko tržište ili kao posrednici u prodaji tuđih aranžmana. One organizuju putovanje za smeštaj i boravak raznih grupa turista. Na osnovu svega toga, sam turistički aranžman mora sadržati elemente koji su u skladu sa zahtevima turista.
Više u Seminarski radovi
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Više u Skripte
Ergonomičnost industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Fakultet inžinjerskih nauka · Čačak
- 35 stranica
Ergonomija kao komponenta industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Tehnički fakultet u Čačku · Čačak
- 34 stranica
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica