Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Jezici/Književnost
Objavio slave123 27. april 2015. Prijavi dokument
Sažetak:
U ovom radu razmatraju se pozitivni i negativni aspekti neosporno velikog uticaja engleskog jezika u procesu globalizacije. Engleski jezik je kao globalno internacionalni jezik s dobrim izgledima da postane i globalni jezik budućnosti. Po broju ljudi koji govore ovaj jezik on je drugi u svijetu. Smatra se da postoji 300 miliona ljudi kojima je engleski izvorni (native speakers), 300 miliona onih kojima je on drugi i još 100 miliona onih koji ga koriste kao strani jezik. To je jezik nauke avijacije, računara, diplomatije i turizma. Polovina svih poslovnih ugovora je sklopljena na engleskom, i dve trećine naučnih dokumenata je pisana ovim jezikom. Engleski je zvanični jezik u 45 zemalja ali je govorni i mnogim drugim zemljama. Mandarin (kineski jezik) govori najviše ljudi, međutim engleski jezik je najrašireniji i najvažniji jezik u svijetu. Modernizacija u svim segmentima društva u Srbiji donela je i neke “možda”, negativne trendove. Sve češća upotreba engleskog jezika, i novi modeli u školovanju i obrazovanju koji nameću potrebu za dvojezičnom nastavom usled globalizacije i dominacije engleskog jezika, predstavljaju ozbiljnu pretnju očuvanju srpskog jezika. Opravdanje za ovu tvrdnju možemo naći u nekoliko veoma bitnih ali nimalo pozitivnih podataka. Naime, prema istraživanjima sprovedenim u srednjim školama od strane nekoliko studentskih organizacija u Srbiji, došlo se do veoma negativnih zaključaka, koji se odnose na znanje učenika osnovnih škola o srpskom jeziku. Evidentno je da učenici osnovnih škola slabo poznaju pravopisna pravila srpskog jezika, imaju osiromašen leksički fond, ne upotrebljavaju pravilno znake interpunkcije i u svojim sastavima na srpskom koriste reči iz engleskog jezika. Više od 33% učenika osnovne škole pogrešno upotrebljava veliko slovo, 70% njih u tekstovima uopšte ne stavlja zarez, tačku, a više od jedne petine đaka u sastavu na srpskom koristi reči iz engleskog jezika. Jedno je ipak sigurno, engleski jezik predstavlja glavnu i poslednju pretnju protivnicima globalizacije, i njegov potencijalni uspeh u tom pravcu predstavljaće sigurno veliki gubitak za narode koji tu opasnost ne shvate na vreme. Uvođenje engleskog jezika kao zvaničnog jezika u velikom broju zemalja, imaće za posledicu da će engleski jezik u nekom trenutku postati toliko zastupljen da će postati i jedini jezik u tim zemljama, koji će na taj način svoje izvorne jezike baciti u zaborav, a samim tim i prihvatiti kulturu, običaje i tradiciju nekih drugih zemalja koji možda zapravo i imaju taj cilj. Da li je globalizacija kulture i jezika pozitivna ili ne, pokazaće vreme, zasad, postoji veliki broj pobornika za i protiv globalizacije, i njihov glas se naizmenično i sporadično može čuti.
Ključne reči: Engleski jezik, globalizacija, jezik, kultura, rasprostranjenost engleskog jezika, uticaj engleskog jezika, informacione tehnologije
1. Uvod
Tema ovog rada “uloga engleskog jezika u procesu globalizacije”, usmerena je na istraživanje i prikaz trenutnog stanja u oblasti jezičke globalizacije u kojoj engleski jezik prema svim relevantnim merilima ima dominantan status. Da bi se ovakav status jednog jezika, koji ima sve veće tendencije da postane i zvanični međunarodni jezik, na pravi način prikazao, a njegova dominacija objasnila, neophodno je pozabaviti se temama koji se tiču istorijskih ali i geografskih činjenica o kojima će u radu svakako biti reči. Pored ove dve jako bitne teme, u radu će svakako biti prikazani svi procesi globalizacije u kojima engleski jezik igra važnu i nezaobilaznu ulogu, ali će se prikazati i potencijalni negativni uticaji engleskog jezika na kulture mnogih naroda koji prete da ugroze nacionalne identitete, tradiciju i kulturu velikog broja “malih” država.
Treba napomenuti da je globalizacija prepoznatljiva po mnogim trendovima od kojih se većina razvila nakon Drugog svetskog rata, i to su uvećavanje protoka dobara, novca, informacija i ljudi, razvoj tehnologija, organizacija, pravnih sistema i infrastrukture kao glavnog nosioca ovog pokreta. Ipak, kulturna globalizacija, zauzima presudnu ulogu, i predstavljaće krunu spajanja celog svetu u zajedničku državu ukoliko naravno do toga bude došlo, imajući u vidu velike razlike u verskim, nacionalnom ali i jezičkom pogledu. Pojave društvenih mreža, ali i sve veće širenje i razvoj interneta kako u Srbiji tako i u celom svetu, zatim delovanje multinacionalnih kompanija, pojava ilegalnih migracija, ekološki problemi, stvaranje digitalne demokratije, delovanje globalnih institucija na lokalne vlasti, ali i delovanje različitih regionalnigh integracija radi otklanjanja konflikta, znatno su doprineli procesu globalizacije, odnosno stvaranja “globalnog sela” koje će se u narednim godinama tek razvijati.
Prema podacima britanskog lingviste Dejvida Kristala u svetu trenutno ima 6500 živih jezika, međutim od pomenutog broja jezika u svetu, veći deo stanovništva upotrebljava samo 83 , i taj broj je svakim danom sve manji i manji, što je definitivno znak da globalizacija uzima maha u svim segmentima društva. Veliku ulogu u globaliciji celog sveta ima Engleski jezik, kojim se danas služi više ljudi nego ijednim drugim jezikom na svetu, i to oko 2 milijarde ljudi, što predstavlja maltene trećinu svetskog stanovništva, što predstavlja prvi stepen, odnosno stadijum u globalizaciji kulture, koja predstavlja zasebnu dimenziju globalizacije i globaliteta. Ipak globalizacija kulture je u predmetnoj stvarnosti neraskidivo povezana sa svim dimenzijama globalizacije, političkom, socijalnom i ekonomskom, pa se smatra da se i ne može striktno odvajati od tih dimenzija globalizacije.
2. Engleski jezik – istorija i poreklo
Čovek je kao društveno biće osećao potrebu da izrazi svoje misli, svoja osećanja i saznanja, da usmeno ili pismeno nešto saopšti, da primi određene poruke i da ih pošalje drugom. Jezik svakog naroda razvijao se kroz istoriju i u tom evolutivnom toku postajao je sve složeniji i bogatiji. Jezik je nastajao, razvijao se i stvarao kroz generacije jedne društvene zajednice i uvek je vremenom poprimao posebne karakteristike u skladu s njenim načinom života i shvatanjima. Tako su nastajali jezici raznih naroda i manjih zajednica ili su odumirali zajedno s tim zajednicama. Danas u svetu ima veliki broj prirodnih jezika. Smatra se da ima oko šest hiljada živih jezika i nekoliko hiljada dijalekata.
Istorija engleskog jezika puna je kontrasta zbog mešavine različitih jezika sa strane tokom njegovog nastanka i razvoja. Nove kovanice , pozajmljenice tuđih leksema, kao i brojni principi građenja novih reči doprinele su da engleski bude najbogatiji jezik vokabularom koji se i dalje multiplicira. U cilju navedenog fenomena, potrebno je upoznati istorijat nastanka i razvoja engleskog jezika.
Engleski jezik kao jedan od najrasprostranjenijih jezika u svetu pripada grupi zapadnogermanskih jezika. Potiče od jezika koje su u prvoj polovini prvog milenijuma u Britaniju doneligermanski doseljenici iz raznih delova severozapadne Nemačke. Među ovim plemenima su bili Frizijci, Angli, Sasi i Jiti. Prvobitni germanski jezik je zatim primio uticaje od dva talasa invazije. Prvo od strane govornika jezika skandinavske grane germanske familije, koji su kolonizovali delove Britanije u osmom i devetom veku. Drugi talas su činili Normani u 11. veku, koji su govorili varijetet francuskog. Ove dve invazije su engleski učinili visoko „kreolizovanim“; kreolizacija nastaje od kohabitacije govornika različitih jezika, koji razvijaju hibridni jezik za osnovnu komunikaciju. Kohabitacija sa Skandinavcima je uslovila značajno gramatičko pojednostavljivanje i leksičko obogaćivanje anglo-frizijskog jezgra engleskog; kasnija normanska okupacija je dovela do kalemljenja razrađenijeg sloja reči iz romanske grane evropskih jezika na germansko jezgro; ovaj novi sloj je ušao u engleski kroz korišćenje na sudovima i u vlasti. Stoga se engleski razvio u ‘pozajmljivački’ jezik značajne gipkosti i ogromnog fonda reči.
Istorijski razvoj engleskog jeѕika je dugotrajan, prenatrpan, raznovrstan, ali iznad svega plodotvoran, jer je njegova leksika najbrojnija u odnosu na leksiku drugih jezičkih sisitema, sto mu omogućava da postane svetski jeѕik.
Sami začeci engleskog jezika potiču izvremena kada su germanski osvajači dominirali nad izvornim keltsko-govorećim stanovništvom, čiji su jezici preživeli u Škotskoj,Velsu, Kornevalu i Irskoj. Dijalekti upotrebljavani od strane osvajača sačinili su akcenat kasnije poznat kao staroengleski, koji podsećaju na pojedine priobalne dijalekte u današnjoj Holandiji i severozapadnoj Nemačkoj. Novi i stari naseljenici pričali su jezicima sa suprotstavljenih grana Germanske porodice. Veliki broj reči delili su leksikološke korene ili su bile slične, dok im je gramatika bila udaljenija, uključujući prefikse, sufikse i izgovor značajnog broja reči. Usled sličnosti i raznolikosti jezika, neminovna je bila kreolizacija jezika, koja je usledila, izostavljanjem većeg dela gramatike staroengleskog, uključujući rodove i padeže, sa izuzetkom zamenica, čime je jezik postao znatno prostiji i jednostavniji U periodu od 300 godina nakon Normanskih osvajanja 1066. godine, normanski kraljevi i plemstvo govorili su varijantom francuskog. Veliki broj Normanskih reči asimiliran je u Stari engleski, rezultujući dupliranjem staroengleskih reči (pr. ox/beef, sheep/mutton). Normanski uticaj ojačao je kontinualnu evoluciju jezika tokom narednih vekova, rezultujući danas poznatim Srednjim Engleskim. Među izmenama bilo je širenje upotrebe unikatnog aspekta Engleske gramatike, tj. ‘kontinualnog’ vremena, dodavajući sufiks ‘-ing’. Tokom 15. og veka, Srednji engleski dalje je promenjen usled velike samoglasničke promene, širenja standardizovanog Londonskog dijalekta u vladi i administraciji, i standardizovanja štampanja.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.