Odlomak

 

Kako broj potrošača raste dnevno, potreba za električnom energijom raste. Analiza potražnje za električnom energijom pokazala je da će do 2020. godine u Nemačkoj izgraditi 45 elektrana. Studija Međunarodne energetske asocijacije pokazala je da će u narednih 30 godina razvoj elektrana u svetu morati da uloži 10 milijardi američkih dolara, od čega samo u Kini 2 miliona američkih dolara. Norveška i paragvajska električna energija iz hidroelektrana zadovoljavaju 95% svojih energetskih potreba. Električna energija hidroelektrana na svetu pokriva 17% potreba za energijom. Očekuje se da do 2010. godine proizvodnja električne energije iz hidroelektrane poveća se za 135 GV, od čega će se proizvoditi 57 GV u malim hidroelektranama. Inače, životni vek hidroelektrana je 60-90 godina, a stepen eksploatacije hidroenergije je 95%

1.Geotermalna energija

Polagano prirodno raspadanje radioaktivnih elemenata (u prvom redu urana, torijuma i kalijuma), koje se nalaze u svim stenama, proizvodi ogromnu termičku energiju. Geotermalna energija se može smatrati fosilnom nuklearnom energijom; ona je tzv. unutrašnja toplotna energija. Ukupna toplota u unutrašnjosti zemlje iznosi oko 4 * 1030 J oko 1020 toe (tona ekvivalentne nafte). Budući da urana, torijuma i kalijuma imaju najviše u granitnim stenama, toplota se nešto više razvija u Zemljinoj kori, nego pod moru I u stenama mladih geoloških formacija. Veoma zanimljiv i potencijalalno izuzetno značajan izvor predstavlja geotermalna energija. Ovaj izraz odnosi se na toplotu Zemljine unutrašnjosti, gde je temperatura u središtu, između 4000 i 6000 ° C što je približno jednako temperaturi površine Sunca. Najpraktičniji za eksploataciju geotermalne energije, su područja gde se vrela masa nalazi blizu površine naših planeta. Na mnogim takvim lokacijama u svetu već postoje postrojenja-izmenjivači toplote koji na taj način zagreju vodu koriste za grejanje ili za industriju namene. Čovek je od najstarijih vremena koristio topla izvora i gradio velike kupatile na njima. Prvi javni sistem grejanja koji je koristio toplotne izvore izgrađen je 1892. godine u državi Ajdaho u SAD dok je prva geotermalna elektrana izgrađena 1904. godine u Italiji. Struktura Zemljine unutrašnjosti je takva da temepratura u zavisnosti od strukture slojeva, raste od 10 do 30 ° C na svakih kilometara blizu jezgra (si.41). Difuzija unutrašnjih toplota veoma je polagana i izaziva srednji temperaturni gradijent od 10 C po km i to za prvih 100 km od površine. Taj gradijent polagano raste prema središtu Zemlje. Računa se da je potrebno oko 100 miliona godina da toplota koja se nalazi u Zemljinoj kori do dubine od 100 km stigne na površinu rada provodenja. Gustina te energije je jako mala i ona se ne može koristiti. Kada govorimo o geotermalnoj energiji, mislimo na onu koja je akumulirana u stenama Zemljine kore, a ne na onu koja provodi struje prema površini. Skoro nepromenjiva temperatura sloja Zemljine kore može se u velikoj meri iskoristiti za indirektno grejanje ili hladjenje stambenih i poslovnih objekata.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari