Konstrukcija helikoptera
Objavio Lulllea 19. februar 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Mašinstvo
Objavio studenti.rs 21. novembar 2018. Prijavi dokument
Kako broj potrošača raste dnevno, potreba za električnom energijom raste. Analiza potražnje za električnom energijom pokazala je da će do 2020. godine u Nemačkoj izgraditi 45 elektrana. Studija Međunarodne energetske asocijacije pokazala je da će u narednih 30 godina razvoj elektrana u svetu morati da uloži 10 milijardi američkih dolara, od čega samo u Kini 2 miliona američkih dolara. Norveška i paragvajska električna energija iz hidroelektrana zadovoljavaju 95% svojih energetskih potreba. Električna energija hidroelektrana na svetu pokriva 17% potreba za energijom. Očekuje se da do 2010. godine proizvodnja električne energije iz hidroelektrane poveća se za 135 GV, od čega će se proizvoditi 57 GV u malim hidroelektranama. Inače, životni vek hidroelektrana je 60-90 godina, a stepen eksploatacije hidroenergije je 95%
1.Geotermalna energija
Polagano prirodno raspadanje radioaktivnih elemenata (u prvom redu urana, torijuma i kalijuma), koje se nalaze u svim stenama, proizvodi ogromnu termičku energiju. Geotermalna energija se može smatrati fosilnom nuklearnom energijom; ona je tzv. unutrašnja toplotna energija. Ukupna toplota u unutrašnjosti zemlje iznosi oko 4 * 1030 J oko 1020 toe (tona ekvivalentne nafte). Budući da urana, torijuma i kalijuma imaju najviše u granitnim stenama, toplota se nešto više razvija u Zemljinoj kori, nego pod moru I u stenama mladih geoloških formacija. Veoma zanimljiv i potencijalalno izuzetno značajan izvor predstavlja geotermalna energija. Ovaj izraz odnosi se na toplotu Zemljine unutrašnjosti, gde je temperatura u središtu, između 4000 i 6000 ° C što je približno jednako temperaturi površine Sunca. Najpraktičniji za eksploataciju geotermalne energije, su područja gde se vrela masa nalazi blizu površine naših planeta. Na mnogim takvim lokacijama u svetu već postoje postrojenja-izmenjivači toplote koji na taj način zagreju vodu koriste za grejanje ili za industriju namene. Čovek je od najstarijih vremena koristio topla izvora i gradio velike kupatile na njima. Prvi javni sistem grejanja koji je koristio toplotne izvore izgrađen je 1892. godine u državi Ajdaho u SAD dok je prva geotermalna elektrana izgrađena 1904. godine u Italiji. Struktura Zemljine unutrašnjosti je takva da temepratura u zavisnosti od strukture slojeva, raste od 10 do 30 ° C na svakih kilometara blizu jezgra (si.41). Difuzija unutrašnjih toplota veoma je polagana i izaziva srednji temperaturni gradijent od 10 C po km i to za prvih 100 km od površine. Taj gradijent polagano raste prema središtu Zemlje. Računa se da je potrebno oko 100 miliona godina da toplota koja se nalazi u Zemljinoj kori do dubine od 100 km stigne na površinu rada provodenja. Gustina te energije je jako mala i ona se ne može koristiti. Kada govorimo o geotermalnoj energiji, mislimo na onu koja je akumulirana u stenama Zemljine kore, a ne na onu koja provodi struje prema površini. Skoro nepromenjiva temperatura sloja Zemljine kore može se u velikoj meri iskoristiti za indirektno grejanje ili hladjenje stambenih i poslovnih objekata.
Objavio Lulllea 19. februar 2024.
Objavio jovanlukovic1999 16. januar 2024.
Objavio AdamUb 27. decembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.