Uticaj art nuvo na tekstilni dizajne XX veka
INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU
FAKULTET UMETNOSTI
ODSEK: DIZAJN I MODNA KREACIJA
UTICAJ ART NUVO NA TEKSTILNI
DIZAJN XX VEKA
-
Seminarski rad
-
Mentor:
Student:
Prof. Tatjana Perevalov
Bojana Pendić
Novi Pazar, mart, 2010.
SADRŽAJ
SADRŽAJ...................................................................................................................................................2
1.UVOD....................................................................................................................................................3
2.ART NUVO............................................................................................................................................4
3. UTICAJ ART NUVO NA MODU XX VEKA.............................................................................................6
4.DIZAJNERI ART NUVO PRAVCA.........................................................................................................10
5.ART NUVO INSPIRACIJA ZA MODU DANAŠNJCE.............................................................................12
6.ZAKLJUČAK.........................................................................................................................................13
6.LITERATURA.......................................................................................................................................15
2 |
P a g e

osuđen na propadanje. Autentični stil pokazuje karakteristike u
strukturi, ukusu, građi i deluje kao neraskidiva celina, potpuno
drugačija od onih koje su mu prethodile. Moda često ide ukorak sa
stilovima. Događa se i da neki “demodirani” stil ponovo uđe u modu.
Moda je značajna društvena i gospodarska pojava vremena, ali i jedna
od najosetljivijih pokazatelja određenog “ukusa epohe” koji je temelj
svakog estetskog i kritičkog vrednovanja nekog određenog razdoblja.
Opšta karakteristika modernog dizajna jeste da je dinamičan, da
komunicira sa publikom, kulturnim modelima, lokalnim različitostima,
životnim stilovima.
2.ART NUVO
Ovaj stil duguje naziv jednoj galeriji u Parisu. U Nemačkoj je prihvaćen
kao Jugendstil – po časopisu „Jugend“. Ovaj pokret se borio protiv
Akademizma, okreće se manje poznatoj umetnosti kao što su stilovi
dalekog Istoka ili umetnost Kelta, teže ka oslobađanju umetnosti...
U poslednjim decenijama XIX i početkom XX veka, postao je popularan
pokret koji se zvao Art nuovo, to je bio određeni stil koji je proizašao iz
eksperimenata slikara, zanatlija i industrijskih umetnika i čitavu
deceniju prožimao ne samo slikarstvo, skulpturu, arhitekturu nego i
grafički dizajn, ilustrovanje knjiga i časopisa, namještaj, tekstil, dizajn
keramike i stakla pa čak i žensku modu. Izrastao je iz engleskog
pokreta „umetnost i zanati“ čiji je glavni predstavnik bio umetnik i
4 |
P a g e
pesnik Wiliam Moris (1834. – 1896.)
Pokret „umetnost i zanati“ predstavljao je pobunu protiv novog doba
mehanizacije – prava umetnost treba da bude i lepa i korisna. Oni su
shvatili da industralizacija razara svet umetnika (zanatlije), borili su se
za vraćanje merilima, jednostavnosti, lepote i zanata koji su se dovodili
u vezu sa ranijim vekovima, naročito srednjim vekom.
Ovom pokretu su davana mnoga imena u njegovim raznovrsnim
manifestacijama, ali je na kraju najprihvaćenije postalo – Art nuovo –
po galeriji u Parisu Maison de l´art nouveau, ona je sa svojim izložbama
i mnogim porudžbinama koje je davala umetnicima i zanatlijama, bila
uticajna u propagiranju tog stila. Umetnici pokreta Art nuovo, težili su
onom stilu i ikonografiji koji su izbegavali istorijske stilove, još
dominantne, u navećem delu akademskog slikarstva i skulpture.
Pokret se koristio novim materijalima, umetnici nisu mogli da izbegnu
uticaj stilova prošlosti, ali su ispitivali one koji su bili manje poznati i
nisu bili u modi među tadašnjim akademičarima – izvodeći iz
srednjovjekovne, orijentalne ili primitivne umetnosti sve forme ili
pronalaske srodne traganju za apstrakcijom zasnovanom na linearnim
ritmovima.
Tako su na sliku pokreta delovali linearni kvaliteti i dekorativna sinteza
rokokoa XVIII veka, divni linearni prepleti keltskih ili saksonskih
iluminacija i nakita, plošne arabeske orijentalne, naročito japanske
umjetnosti kao i visoka dekorativna svojstva kineske i japanske
keramike. Najveći dio njihove dekoracije ima izvor u prirodi, naročito u
biljnim formama, koje su često dobijale simboličan ili čudan akcenat.
Engleski Art nuovo proizašao je uglavnim iz dinamične, dekorativne i
literarne tradicije prerafaelista Dante Gabrijela Rosetija i Edvarda
Barna – Jonsa.
5 |
P a g e
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti