Odlomak

Uvod U Gradjansko Pravo Skripta
PRVI DEO
1.Pojam građanskog prava (izrazi: privatno, građansko,imovinsko i civilno pravo)
1).Izraz”privatno pravo” nastao je prevodom latinskih reci ius privatum.Prema rasprostranjenom misljenju privatno rpavo predstavlja odnos koordinisanih,pravno jednakih subjekata,a javno pravo odnos izmedju nadredjenog I podredjenog subjekta.ako bi se ova podela prihvatila ,najznacajniji deo privatnog prava je gradjansko pravo,sto je neke pisce opredelilo da privatno pravo izjednace sa javnim pravom.
2).Naziv”gradjansko pravo” nastao je prevodom latinske reci ius civile.Danas gradjasko pravo kao deo pravnog sistema obuhvata:uvodni deo gradjanskog prava,stvarno pravo,nasledno pravo,porodicno pravo I obligaciono pravo.
3).Naziv civilno rpavo ,kao I gradjansko pravo nastalo je od latinske reci isu civile,te oznacavaju istu naucnu discipline.
4).Pojam “imovinsko pravo” u nase pravo je uveden pod uticajem Opsteg imovinskog zakonika za Knezevinu Crnu Goru iz 1888 god.IZraz imovinko pravo upotrebljava se I kao sinonim za gradjansko pravo.Naziv imovinsko pravo iskljucuje iz svog sadrzaja licna prava.
5).Imovinsko pravo je skup pravnih pravila kojima su regulisani odnosi pravnih subjekata povodom stvarnih ,obligacionih I naslednih prava I pravni polozaj pravnih subjekata.
Izrazi “privatno,gradjansko,imovinsko I civilno pravo upotrebljavaju se u evropskom kontinentalnom pravu.Oni su nepoznati jednom proju africkih prava,hindu prava I serijatskom pravu.
2. Predmet građanskog prava
3.Sistematika građanskog prava
Postoje 3 najvaznije sistematike gradjanskog prava:instituciona,jusnaturalisticka,pandektisticka.
1).Instituciona sistematika potice od Gaja.Naziv je dobila po udzebeniku Institucija.Gradjansko pravo je prema ovoj sistematici razvrstano na lica,stvari ili na tuzbe.Instituciona sistematika je vladala od II do XIX veka.
2).Jusnaturalisticka istematika svrstava gradjasnko pravo u pravo pojedinaca I pravo drustva,a polazi od principa da se grupisanje istituta vrsi od prava koje se odnosi na pojedinca ,prema ugovornoj zajednici sirih zajednica,od uzeg I jednostavnijeg ka sirim I komplikovanijim.
3).Pandektisticka sistematika deli gradjansko pravo na:opsti deo,stvarno pravo,obligaciono pravo,porodicno pravo I nasledno pravo.Ovu sistematiku je konacno uoblicio Savinji u drugoj deceniji XIX veka,a prihvacena je I u nasem pravu.
3.Predmet imovinskog prava
Predmet imovinskog prava su odnosi koje ono uredjuje.On je raznorodan I obuhvata uvod u gradjansko pravo,stvarno rpavo,obligaciono pravo I nasledno pravo.
4.Metod imovinskog prava i načela regulisanja (uopšte)
Svaka grana imovinskog prava izdvaja se iz celine imovinskog prava svojim predmetom I metodom regulisanja.Suprotno tome imovinsko pravo kao skup grana prava nema za predmet istovrsne odnose I ne regulise ih na isti nacin.Metod imovinskog prava proistice iz nacela koja su zastupljena u regulisanju imovinsko pravnog odnosai statusa,prilikom njegovog nastanka,izmene I prestanka,odredjivanje uloga,ovlascivanja I obaveze strana u tom odnosu I object tog odnosa,sankcije zbog povrede prava I zastite prava.
Nacela regulisanja gradjansko pravnih odnosa o jednom misljenju ,dele se na opste I diferencijalne,U opsta nacela koja vaze za sve grane pravnog sistema ubrajaju se :nacelo podele vlasti,nacelo pravicnosti,nacelo ustavnosti I zakonitosti,nacelo pravne jednakosti,nacelo pravne sigurnosti,zabrana nanosenja stete drugome itd.Diferencijalna nacela vaze samo u gradjanskom pravu I bice samo ona izlozena.Po ovom nacelu isticu senacela:autonomija volje,ravnopravnosti strana,prenosivosti imovinskih prava,imovinske sankcije,zastita na privatni zahtev,dispozitivnosti normi.
5.Autonomija volje
Autonomija volje e mogucnost subjekta prava da po svojoj volji urede svoje odnose ted a slobodno odlucuju o vrsenju prava koja im pripadaju.Autonomija volje obuhvata:slobodu zasnivanja pravnih poslova,slobodu vrsenja prava.
Sloboda zanivanja pravnih poslova podrazumeva slobodu subjekta da zasnuje ili ne zasnuje pravni posaoda bira stranu sa kojom ce zasnovati taj posao I da eventualno sa drugom stranom odredi sadrzinu pravnog posla.
Sloboda vrsenja prava je ovlascenje subjekta da o vrsenju ili ne vrsenju prava,nacinu vrsenja prava,raspolaganju pravima I njihovoj zastiti odlucuje po svome.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 27 stranica
  • Istorija pravnih institucija Prof. Dr Slobodan Jovanović
  • Školska godina: Prof. Dr Slobodan Jovanović
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Novi Sad,  UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA - Pravni fakultet za privredu i pravosuđe u Novom Sadu  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari