Odlomak

1. Uvod u pravo kao samostalna disciplina

Uvod u pravo je samostalna disciplina jer ima svoj osobeni predmet i metod. Uvod u pravo je apstraktna teorijsko-pravna disciplina. Uvod u pravo proucava drzavu i pravo i bavi se onim sto je stalno u drzavi i pravu i pruza objektivna i naucna znanja o drzavi i pravu. Znanja o kvalitetima i vezama drzave i prava izrazavaju se pojmovima i zakonitostima. Pojmovi su skupovi odredaba o sustini i najvaznijim obelezjima pojava. Dve glavne vrste pojmova su: nepravi tj obicni pojmovi i cisto pravni pojmovi tj posebne tvorevine prava. Cisto pravni pojmovi se dele na neposredne i posredne. Zakonitostima se izrazavaju pravilnosti izmedju pojava. Pojmovima se opisuje staticnost drzave i prava u trenutku posmatranja, a zakonitostima njihova dinamicnost ili kretanje. Uvod u pravo se koristi raznim metodama: dogmatski (najcesce za utvrdjivanje znacenja pravnih pojava), normativni (istrazivanje prava), logicki (logicke veze), aksioloski, socioloski, psiholoski, politikoloski, istorijski i uporedni metod. Uvod u pravo je osnovna nauka jer pruza osnovna znanja o drzavi i pravu, a takodje je i opsta nauka jer pruza opsta saznanja o drzavi i pravu.

 

 

 
2. Drzava kao drustvena zajednica i organizacija

Drzava je na razlicitim prostorima u razlicitim periodima imala razlicite nazive. Prvi je res publica koji oznacava javnu ili zajednicku tekovinu. Zatim civitas, regnum, razne izvedenice latinske reci status i drzava. Pojam drzave od srednjovekovnog drustva je uspeo da izdvoji Makijaveli. Postoje 3 vrste veza izmedju drzave i drustva. Prvi izvor poretka u ljudskom drustvu predstavljaju fizioloske veze krvnog srodstva, a zatim se kao izvori javljaju: ekonomske veze (uzrok podele drustva na drustvene klase kao i podele na mesne zajednice, opstine, gradove..), duhovne veze (ispoljavane kroz religijske zajednice). Drustvena organizacija predstavlja uredjen skup ljudi koji medjusobno vrse hijerarhijski rasporedjene poslove radi postizanja zajednickih ciljeva. Drzava kao drustvena organizacija ima svoj spoljasnji (formalni) i unutrasnji (materijalni) element. Spoljasnji element predstavlja monopol fizicke sile kojim raspolaze samo drzava, a unutrasnji element predstavlja njena drustvena funkcija. Drzava raspolaze oruzanom (krajnje sredstvo iznudjivanja za kojim drzava poseze kada su iscrpljena ekonomska i ideoloska sredstva), ekonomskom (raspolaganje materijalnim bogatstvima) i ideoloskom moci (svesno i plansko oblikovanje svesti zbog ponasanja ljudi).

 

 

 
3. Razlicita znacenja drzave u pravnoj teoriji i doktrini

Sva ucenja o drzavi mogu se razvrstati na idealisticke i realisticke teorije. U idealistickim teorijama se izlaze kakva drzava treba da bude, a u realistickim se izlaze cinjenica da je drzava proizvod realnog sveta. Tri glavne vrste idealistickih teorija su: utopisticke, prirodnopravne i eticko-kulturalisticke, dok su tri glavne vrste realistickih teorija: pravne, socioloske i politicke. Utopisticke teorije se bave ili idealnom drzavom ili idealnim vladarom. Najstarije i najpoznatije je Platonovo utopisticko-idealisticko ucenje o drzavi. Predstavnici su Tomas Mor i Tomaz Kampanela. Prirodnopravne teorije tragaju za necim sto je verovatno. Aristotel je prvi sistematski razvio ucenje o drzavi koje je racionalisticko i prirodnopravno (Polibije,Marko Aurelije, Ciceron). Eticko-kulturalisticke teorije su usmerene ka istrazivanju ispravne i najispravnije drzave (Imanuel Kant, Fihte, Šeling, Hegel). Prema prvoj varijanti pravnih teorija drzava ne moze da postoji izvan prava, a prema drugoj samo pravna teorija izucava pravni pojam drzave. Najpoznatije ucenje o drzavi kao pravnoj pojavi je teorija o drzavi kao personifikaciji prava Hansa Kelzena. Socioloske teorije proucavaju veze drustva i drzave. Postoje dve varijante socioloskih teorija o postanku drzave: savremena i stara. Drugu veliku grupu sacinjavaju socioloske teorije koje objasnjavaju drustvenu ulogu drzave njenim opstim drustvenim svojstvima (Jering, Engels). Prema politickim teorijama drzava ne predstavlja cilj za sebe, vec sredstvo za postizanje drugih ciljeva. Postoje savremene politicke teorije i teorije konflikta (Platon, Aristotel, Makijaveli, Bejme).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari