Odlomak

Uvod:

Inflacija se prvi put pojavljuje u Sjedinjenim Američkim Državama za vrijeme građanskog rata od 1861- 1865, tom prilikom zbog velikih izdataka za financiranje vojske a manjkom količine zlatnog novca, SAD su počele da štampaju papirni novac i to u većim količinama od onih koje su bile potrebne, došlo je do pada vrijednosti novca upravo za onoliko koliko je bilo viška tog novca. „Upravo kada u opoticaju cirkuliše više papirnog novca nego što bi bilo potrebno zlatnog novca i kada zbog toga dolazi do pada prometne vrijednosti papirnog novca i opšteg rasta cijena, nastaje inflacija“
Danas smo svjedoci vremena gdje se skoro cijeli svijet suočava sa ekonomskom krizom, recesija je uzela maha na globalnoj razini. Jako puno radnosposobnog stanovništva je ostalo bez posla,što onima koji nisu zaposleni predstavlja veliki ekonomski i socijalni problem. Mnoge zemlje imaju dosta problema sa stopom inflaciječija stabilnost je vrlo bitna za razvoj privrede. Nezaposlenost i inflacija usko su povezani i vrlo su bitan faktor u ekonomskoj politici svake države. Seminarski rad sastoji se od tri međusobno povezane cjeline, korištena je ekonomska literatura i internetski izvori. U prvom dijelu pod naslovom Inflacija opisan je pojam inflacije, zatim njena podjela i uzroci. Na kraju poglavlja prikazan je osvrt na posljedice inflacije
U drugom dijelu opisana je phillipsova krivulja, obrađeni su međusobni odnosi između Phillipsove krivulje i stope nezaposlenosti odnosno između krivulje i visoke inflaciije. Rad završava sa zaključkom u kojem su izložene sve bitne činjenice opisane u seminarskom radu.

 

 
Pojam Inflacije
Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca. Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada. Kupovna moć novčane jedinice ogleda se u određenoj količini robe i vrsta usluga koje se može dobiti njenom zamjenom. „ Kvantitativna teorija inflacije polazi od tumačenja da mnogo novca ide u lov na malu količinu robe“ Inflacija se može dogoditi preko noći, ali uvijek postoje nagovještaji njenog dolaska, a to su receflacija(recesija + inflacija) i stagflacija(stagnacija + inflacija). Recesija je blagi ekonomski poremećaj,a stagnacija je vrijeme mirovanja ekonomskih promjena. Dakle, pojavom blagih ekonomskih poremećaja, ukoliko postanu mnogobrojni i veći, možemo biti sigurni kako će se na kraju dogoditi inflacija kao najteži oblik ekonomskog poremećaja. Još dva pojma idu uz inflaciju, a to su:
Deflacija – predstavlja suprotnu pojavu od inflacije. Odražava se kao opći pad razinecijena. Deflacije su rijetke pojave povezane s krizama.
Dezinflacija- predstavlja smanjivanje stope inflacije. Inflacija je karakteristična po tome što ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se javiti. To mogu biti razvijene, ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike. Druga karakteristika je što se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.

„Inflacija je pojava koja se manifestuje u rastu cijena sto dovodido opadanja životnog standarda stanovništva, pogoršanja devizne bilanse i kursa domaće valute. Inflacija je heterogena i kompleksna pojava koja izaziva poremećaje na tržištu i otežava kontinuisano funkcionisanje privrede.“ Kembridžska formulacija novca je reformisana kvantitativna teorija, najznačajniji njen predstavnik je Marshall koji daje naglasak na kamatnu stopu i marginalnu produktivnost kapitala.Polaziste ove teorije se moze prikazati u sledećem izrazu.
MV=PQ
Kembridžka verzija poslužila je kao osnova za tumačenje inflacije,koju su kasnije preuzeli i monetaristi,suština je da se s rastom ponude novca,povećava nivo cijena. „Rast nivoa cijena smanjuje realnu količinu novca koju pojedinci žele da drže jer cijene predstavljaju trošak držanja novca“ Tražnja za novcem u ovom slučaju raste sa rastom realnog dohotkaa opada sa rastom stope inflacije,jer inflacija smanjuje prinos na novac tj. Predstavlja oportunitetni trošak držanja novca.  Tražnja za novcem u ovom slučaju raste sa rastom realnog dohotka a opada sa rastom stope inflacije, jer inflacija smanjuje prinos na novac.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese