Vrste kurikuluma

Uvod

Što je kurikulum?

Jezično određenje
Uz knjigu Colina J.Marsha «Kurikulum:temeljni pojmovi» naš poznati jezikoslovac dr. Josip Silić dao je svoje mišljenje o riječi kurikulum («curriculum»). Engleska riječ curriculum potječe iz latinskog jezika i općenito znači «hod», ali «kroz pouku ili obuku», a ne «kroz život». U tom «hodu kroz pouku» nailazi na na plan i na program pouke. Ona međutim ne znači samo plan ili samo program pouke, ona ne znači ni samo učenje, studiranje, nego i obrazovanje i sve ono što ono nosi sa sobom. Značenje te riječi curriculum je složeno pa je ne bi bilo dobro prevesti rječima koje to složeno značenje ne bi obuhvatile. To je jedan od najvažnijih razloga zašto je struka prihvatila tu riječ, a nije odlučeno da se ta nova riječ prevodi. I u hrvatskom jeziku prihvaćena je kao kurikulum.

 
Definicije kurikuluma

U novije se vrijeme sve češće nudi pojam «curriculum» koji «predstavlja razvoj i procesno planiranje, ukupan plan aktivnosti škole, usmjereno planiranje koje nudi ciljeve i sadržaje, metodičku, uključujući i medijalnu pomoć.» (Lavrnja, 1998., 33)
Često se pod kurikulumom objašnjava cjeloviti tijek odgojno-obrazovnog procesa, a sadrži ciljeve odgoja i obrazovanja, sadržaje, nastavne medije, metode, situacije i strategije i načine evaluacije. (Bratko,Ljubin,Matijević, 2000. prema Slunjski, 2001.)
U pedagoškom pojmovniku (Mijatović i sur., 1999., 648) kurikulum se tretira kao pojam koji «.. obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i  obrazovanja (cilj, zadaće, organizacija, metode, mediji, strategije i evaluacija učenja)… a temeljna mu je karakterstika «učeniku orijentirano učenje».
Kurikulum se može objasniti s onim što se događa u učionici ili laboratoriju (Eliason&Jenkins, 1986.). Kurikulum bi trebao osigurati mogućnosti za razvoj  djeteta u svim područjima  uz intelektualni ili kognitivni razvoj. Programi bi trebali odgovoriti na pitanja  ZAŠTO? (odnosi se na ciljeve i zadatake), ŠTO? (sadržaji i aktivnosti),  i  KAKO? (odnosi se na način ostvarenja ciljeva, zadaća i planiranih sadržaja).
Pojedini autori  (Mijatović, Previšić, Žužul, 2000.) izjednačavaju definiciju nastavnog plana i programa  s  definicijom kurikuluma, zato  jer se najčešće u tom obliku i koriste. Ovi autori smatraju da se riječ kurikulum već toliko udomaćila u stručnim krugovima da ju ne treba izbjegavati.  «Kurikulum ili nastavni plan i program je cjelovita, sustavna i ukupna planiranost obrazovanja i odgoja koja se odnosi na zadaće, vrijeme te naputke o organizaciji i metodama rada uz precizno određenje što učenici trebaju naučiti i usvojiti na primjerenoj razini znanja i umijeća.» (Mijatović, Previšić, Žužul, 2000., 136)