Fakultet za ekologiju
PRISTUPNI RAD
BIODIVERZITET BOSNE I HERCEGOVINE
STUDENT: MENTOR:
Tibor Abazagić Prof. dr Mirjana Delić-Jović
Banjaluka, 2022
2
S A D R Ž A J:
UVOD
........................................................................................................................................3
2. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU
SREDINU
...................................................................................................................4
3. PRIMJER EKOLOŠKE DOZVOLE PREDUZEĆA „KOLEKTOR CCL“ D.O.O.
LAKTAŠI
...................................................................................................................8
7. ZAKLJUČAK
......................................................................................................................24
LITERATURA
........................................................................................................................25
4
To znači da diverzitet vrsta BiH prema procjeni, čini:
• 1100 vrsta alga • 320 vrsta ptica
• 500 vrsta mahovina • 80 vrsta sisara
• 70 vrsta papratnjača • oko 10 000 beskičmenjaka
• 4100 vrsta sjemenača • oko 1400 vrsta gljiva
• više od 100 vrsta riba • oko 300 vrsta lišajeva
• 20 vrsta vodozemaca • više hiljada nedovoljno poznatih prokariota
• 35 vrsta gmizavaca
Specijski diverzitet odlikuje se najvišim stupnjem endemičnosti na prostoru Evrope.
Čini ga preko 450 vrsta viših biljaka, nekoliko stotina beskičmenjaka, (naročito insekata), te
12 vrsta riba, 2 vrste vodozemaca, 4 vrste gmizavaca, nekoliko ptica i sisara. U skladu sa
kriterijima IUCN-a procjenjuje se preko 600 taxona viših biljaka sa različitim stepenom
ugroženosti, 250 vrsta kičmenjaka (ribe, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari), desetine vrsta
beskičmenjaka, te 50 vrsta gljiva i lišajeva. Osim specijske, diverzitet Federacije BiH se
odlikuje i izuzeno visokim stepenom pejzažne raznolikosti u koju su integrisani i svi oblici
geološke i biološke različitosti u najširem smislu.
„Najviše je ugroženih vrsta kod životinja iz grupa riba, ptica i insekata. Uopšte grupa koje
imaju veliku pokretljivost i koriste mnogo prostora za svoj život i razvoj. Kod biljaka su to
većinom planinske vrste ili neke vrste biljaka vodenih i močvarnih područja, odnosno opet
onih područja koja nestaju ubrzano ili koja su jako osjetljiva na promjene uslova sredine
(količinu vlage, klimu, temperaturu vode i vazduha). Generalno, ugrožene su i one vrste koje
se tradicionalno koriste od strane čovjeka, u lovu, ribolovu, za pravljenje lijekova, kao
egzotični kućni ljubimci…“, (Sjeničić, 2019.).
Pa ipak, stručnjake brinu različite metodologije za sastavljanje lista, tako da se ne slažu
procjene o ugroženosti međunarodnih i lokalnih institucija.
5
„Iako su Crvene liste dokumenti koji bi se trebali zasnivati na istoj, međunarodno prihvaćenoj
metodologiji, u BiH su napravljena dva potpuno različita dokumenta za koje je nejasno na
osnovu kojih parametara je vršen izbor i kategorizacija vrsta. Pored toga, unutar Crvene liste
FBiH kategorizacija je potpuno nejasna, različite grupe su obrađene i prezentirane na različite
načine, a iz dokumenta nije jasno ni da li se status ugroženosti za neke vrste odnosi na BiH ili
FBiH“, (Kulijer, 2019.).
U RS ugroženo 1.251, u FBiH 659 vrsta
U bh. entitetu RS je 2012. godine objavljena Uredba o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i
faune Republike Srpske, koja sadrži spisak vaskularne flore, ptica, riba, sisara, vodozemaca,
gmizavaca i podcarstva Metazoa. Usvojena Uredba sadrži listu vrsta, međutim ne daje
posebno kategorije ugroženosti, te stoga ne predstavlja pravu Crvenu listu. Na ovoj je listi
navedeno ukupno 1.251 vrsta, od čega je 506 vrsta životinja, 86 gljiva i 659 biljaka.
U Federaciji BiH je usvojena Crvena lista ugroženih biljaka, životinja i gljiva u FBiH kojom
su obuhvaćene biljne vrste, sisari, ptice, gmizavci, vodozemci, ribe, gljive i manji broj grupa
beskičmenjaka, sa pregledom pripadanja odgovarajućoj kategoriji ugroženosti. Među
navedenim vrstama nalazi se ukupno 659 ugroženih vrsta, od čega 247 vrsta životinja, 25
gljiva i 387 biljaka.
„U RS je donošenje pomenute Uredbe išlo na volonterskoj bazi , a mora se napomenuti da se
nacrti ovakvih baza i dokumenata rade na osnovu dugogodišnjih naučnih istraživanja najčešće
o prisustvu i brojnosti neke vrste na nekom području, a posebno o trendu kretanja, te brojnosti
u nekom periodu. To sve govori o tome koliko je zaista neka vrsta ugrožena. Zvuči možda
jednostavno, ali ako uzmemo u obzir da samo jedan red insekata u BiH broji i do 33.000 vrsta
ili recimo klasa ptica broji 340 vrsta ptica, onda zamislite koliko vremena, znanja, novca i
volje treba da se sve izanalizira i uobziri prije predlaganja neke vrste za ugroženu“, (Sjeničić,
2019).
Jasno je da liste ne prikazuju ni približno njihov stvarni broj ugroženih vrsta. Na globalnoj,
svjetskoj Crvenoj listi se nalazi 96.951 vrsta, što predstavlja manje od 6 posto u svijetu
opisanih vrsta, a procjenjuje se da je do sada opisano manje od 20 posto vrsta koje postoje na
planeti. Od vrsta koje su do sada uvrštene na Crvenu listu čak 26.840 vrsta nalazi se u nekoj
od kategorija ugroženih vrsta.
7
2. ENDEMSKE BILJNE VRSTE PLANINSKIH PODRUČJA BOSNE I
HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je veoma bogata rijetkim i endemičnim biljnim vrstama, od kojih
su mnoge ugrožene promjenama mikroklimatskih uslova kao i uticajem negativnih ljudski
aktivnosti. Po nekim podacima, u BiH se biodiverzitet procjenjuje na 3572 vrste, a od toga je
678 ugroženih vrsta (Redžić, 1991).
Većina ovih vrsta je ugrožena negativnim djelovanjem od strane čovjeka, koji mnoge
ugrožene vrste bere, iskopava korijenje ili siječe.
Zbog vjerovanja da donosi sreću, ljudi beru Runolist (
Leontopodium alpinum
), koji u
BiH raste samo na planinama Šator, Osječenica i Klekovača (RS). Pojedine vrste ljudi ubiru
radi ljekovitih svojstava, kao što je slučaj sa Lincurom (
Gentiana lutea
), za koju se vjeruje da
pozitivno djeluje na oboljenja srca, pa je u narodnom govoru ova biljka poznatija pod
nazivom Srčanik.
Usljed prekomjernog i nekontrolisanog vađenja korijena ove vrste, nestala je sa
mnogih naših područja, a održala se samo na teško pristupačnim planinskim područjima.
Subendem Munika (
Pinetum heldreichii
) se često nelegalno sječe radi izuzetnog kvaliteta ove
vrste drveta. Sve vrste su ugrožene zbog različitih razloga njihovog uništavanja.
Iako u BiH rastu i opstaju mnoge endemske vrste, samo manji broj takvih nose nazive
koji su vezani za njihova staništa, odnosno područja koja naseljavaju. U ovom radu ću
posebno izdvojiti i opisati endeme koji su nazivom vezani za naše podneblje u BiH, kao i
neka podneblja bližeg okruženja susjednih država, a koji ujedno rastu i na području Bosne i
Hercegovine.
