Odlomak

UVOD
Marketing je kao koncepcija ili poslovna filozofija nastao sredinom prošlog veka i od tada se stalno usavršava i proučava skoro u celom svetu. U suštini reč je o jednoj od tržišnih koncepcija upravljanja i rukovođenja organizacijom, koja umesto ranije proizvodne orjentacije, inauguriše tržišnu orjentaciju celokupne poslovne politike organizacije, a sa tim u vezi i princip da se svaka kritična poslovna odluka mora donositi kroz prizmu njenog odraza na ponašanje potrošača tj. kupca.
Sport je područje ljudskog delovanja u okviru koga marketing zauzima značajno mesto jer su mnogi sportski događaji masovne medijske manifestacije najvišeg ranga (Svetsko prvenstvo u fudbalu, košarci…, Olimpijske igre, Evropska prvenstva, Liga šampiona u fudbalu itd.) broj gledalaca koji posredstvom televizije prate sportske događaje dostiže milionske brojke, tako da sportski događaji postaju sve više komunikacije između samih aktera i ogromne mase navijača tj. potrošača. Ova činjenica omogućava uspostavljanje brojnih relacija psihološkog, sociološkog i naročito marketinškog karaktera.
Marketing u sportu možemo posmatrati kao jedan od glavnih, a sada već i krajnje neophodan, opredeljujući strategijski pravac sportskih organizacija, u realizaciji sportskih ciljeva, programa i zadataka. Sa aspekta sportskih organizacija, marketing treba posmatrati kao važnu poslovnu funkciju, koja obuhvata sve aktivnosti koje su neophodne da se indetifikuje, anticipira i zadovolji tražnja uz ostvarenje ciljeva poslovanja, gde više od polovine sredstava sportski kolektiv obezbeđuje marketing aktivnostima. Zbog toga, upravljanje marketing aktivnostima u sportskim organizacijama zahteva efikasnu kombinaciju elemenata kao što su: proizvod (sportski rezultat), cena, distribucija (prodaja) i promocija. Navedeni elementi treba da su sadržani u celini ponude koje sportske organizacije nude celokupnoj sportskoj javnosti i profitnim organizacijama.

 

 

 

DRUŠTVO I SPORT
Sport se ne može posmatrati izolovano od društvenog stanja i konteksta. Svako društvo predstavlja izvesnu organizaciju proizvodnje, društvenih delatnosti i društvenih odnosa. To je samodovoljan sistem akcije koji je sposoban da postoji duže nego što je životni vek pojedinca. Društvene grupe se uvek javljaju zbog određenih aktivnosti i zadovoljavanja specifičnih potreba. One se najčešće i dele po funkciji koju ljudi grupno vrše: ekonomske, porodično-srodničke, vaspitno-obrazovne, kulturne, religiozne, političke, rekreacijske, sportske itd.

  • Društvo je u tesnoj vezi sa svim manifestacionim oblicima sporta, jedino se postavlja pitanje funckionisanja njegovih institucionalnih oblika;
  • Društvo obezbeđuje odgovarajuću podelu uloga, između ostalih i sportskih; ono priprema mlade ljude da preuzmu neku od tih postojećih uloga;
  • Društvo, putem sporta, svojim članovima pruža mogućnost intarikcije i posebne vrste komuniciranja;
  • Društvo socijalizuje svoje članove, a sport je značajan agens te socijalizacije;

Za neka društva je karakteristično prekomerno verovanje u sport i njegove funkcije, dok je za druga sport nešto sekundarno i marginalno. Preterano verovanje u sport void do njegove mitologizacije, jer se na sport gleda kao na neku novu vrstu religije koja treba da omogući ostvarenje vodećih ideala. Šta više, sport se, danas, u kriznim vremenima počinje posmatrati kao spasonosna formula za društventi prohodnost (pokretljivost). Sportu se ponekad pripisuje moć koju ne poseduje bar kad je u pitanju društvo. Ustvari, sport je samo slika i izraz određenog društva; on reprodukuje (obnavlja) društvo u sažetom obliku. Sport je zdrav kad je i društvo zdravo i kvari se zajedno sa krizom društva. Ako u društvu ima poroka i kriminala, oni vrlo lako nalaze svoj put do sporta. Zato svaka reforma sporta traži i prethodnu promenu i reformu društva.
Važnost istraživanja sporta je evidentna, jer on pripada našoj civilizaciji, sastavni je deo civilizacijskih i kulturnih tokova. Prateći tok i razvoj sporta u raznovrsnim društvima, može se zaključiti sledeće: Sport nije pod “staklenim zvonom”, već deli sudbinu društva kojem pripada i kome se svakodnevno manifestuje. Konkretnije rečeno, sport je izraz određenog društva, njegovih obrazaca i svih protivrečnosti koje ono nosi sa sobom. Sport je podsistem, područje društva, Što znači da pripada globalnijem poretku i široj društvenoj celini.
Sport se smatra marginalnom društvenom aktivnošću mada, danas, sve češće sa periferije društvenog života dolazi u centar društvenih zbivanja. Zavisno od društva i sporta koji se propagira, postoje različite manifestne i latentne funkcije sporta. Društvo nije homogena celina i ne može se posmatrati kao jedinstven blok. Njega čine određeni podsistemi i društvene grupe sa kojima se njegovi članovi identifikuju.
Sport može imati pozitivne i negativne funkcije, univerzalne ili partikularne, zavisno od toga koja je vrsta sporta u pitanju. Društva se razlikuju po određenom načinu života koji utiče na oblikovanje sporta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sport

Komentari