P.U. CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
GRAČANICA
Maturski rad iz Hirurgije
Tema: Tumori želuca
Mentor : Polaznik:
Gračanica, juli 2019. godina
Mišljenje mentora: _________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Komisija: 1.
2.
3.
1
1. Uvod
Želudac je prošireni dio probavnog trakta smješten između jednjaka i tankog crijeva.
Želudac hemijski i mehanički priprema hranu za probavu i prelazak u početni dio tankog crijeva
koji se naziva duodenum. Među svim dobroćudnim i zloćudnim tumorima želuca, rak ili
karcinom želuca ima najznačajnije mjesto. Pod nazivom rak želuca podrazumijeva se
adenokarcinom. To je tumor koji potiče od žljezdanih ćelija sluznice želuca i zauzima 95% među
svim zloćudnim tumorima želuca. Ostali rjeđi oblici uključuju limfome (potiču od ćelija limfnog
tkiva) i sarkome (potiču od ćelija vezivnog tkiva u koje spadaju mišići, masno tkivo i krvne žile).
Velika učestalost karcinoma želuca u mnogim zemljama svrstava ga na peto mjesto
najčešćih zloćudnih bolesti sa više od 951,000 novooboljelih u 2012.godini. Međutim,
pojavljivanje i smrtnost su posljednjih desetljeća u većini zemalja u opadanju. Postoje velike
razlike između pojedinih zemalja. Odavno je poznato da je najveća učestalost u Japanu, Koreji,
nekim dijelovima Kine, te u Čileu i Islandu, što se povezuje s prehranom i uticajima okoline.
Bolest je 1,5-2 puta češća u muškaraca, a pojavljuje se najčešće nakon 50. godine života.
Osim raka, kao poremećaji javljaju se i neoplazme. Neoplazija u prijevodu znači "novi
rast". Neoplastične ćelije se transformiraju zbog sposobnosti repliciranja, bez obzira na
regulacijske mehanizme koji kontroliraju normalan rast ćelije. Stoga, imaju određeni stepen
autonomije što dovodi do povećanja njihove veličine bez obzira na lokalizaciju.
Sve neoplazme zavise o domaćinu zbog hranjivih tvari i opskrbe krvlju.
Benigne neoplazme se sastoje od dobro diferenciranih ćelija koje nalikuju normalnim
ćelijama u kojima su mitoze obično rijetke te su normalne konfiguracije. Te promjene su
lokalizovane na svom mjestu porijekla. To znači da nemaju sposobnost infiltracije ili
metastaziranja na udaljena mjesta.
2
1.1. Anatomija želuca
Anatomski se želudac može podijeliti u dva glavna dijela: tijelo i antrum. Fiziološki je
primjerenija podjela na: oralni dio, koji otprilike obuhvaća gornje dvije trećine tijela i kaudalni
dio koji obuhvaća ostali dio tijela i antruma.
Želudac, gaster (ventriculus) vrećasto je spremište hrane obujma do litre i pol, a u njemu se
hrana istodobno i probavlja. Želudac je smješten visoko u trbuhu između jetre i slezene, te malo
ulijevo od središnje ravnine.
Želudac na lijevoj strani počinje želučanim ulazom, cardia, i nastavlja se u tijelo, corpus, a
njegovo dno, fundus, nalazi se neposredno ispod oštrina svoda i ispunjeno je zračnim mjehurom.
Ostali dio želuca spušta se prema dolje do razine pupka, te zaokreće preko središnje ravnine
udesno i vratarnikom prelazi u dvanaesnik. Prolaz iz želuca u dvanaesnik nazvan je vratarnik,
pylorus, i na tom je mjestu kružno mišić je vrlo razvijeno pa tvori prstenasti mišić zapirač, m.
Sphincter pylori, koji zatvara prolaz u dvanaesnik.
Želudac ima dva zida, prednji i stražnji, koje se spajaju zavijenim rubovima, i to gore i
medijalno malom krivinom, curvatura minor, a dole i lateralno, curvatura major, pa tako želudac
poprima udičasti oblik.
Stražnji želučani zid dotiče gušteraču, lijevi rub želučane krivine seže do slezene, a donji
je rub želuca u odnošaju s poprečnim debelim crijevom. Osnovu želučanih zidova tvori glatko
mišićno tkivo koje je nastavak mišića jednjaka, ali zbog oblika želuca ti mišići nemaju potpuno
pravilan raspored u dva sloja, nego se među njih isprepleće treći sloj ukošenih mišićnih vlakana,
fibrae oblique.
Izvana je želudac obložen tankom vlažnom seroznom opnom (potrbušnica), a iznutra je
debela i vrlo otporna sluznica koja tvori nabore, plicae, ružičaste je boje, a kada želudac primi
hranu postaje crvena. U sluznici je mnoštvo žlijezda u području želučanog ulaza, želučanog tijela
i vratarnika. Želučani mišići obuhvataju sadržaj pod određenim pritiskom, jer se uvijek nalazi u
napetosti. Istodobno nastaje ritmično stezanje mišića koje se prstenasto širi od dna želuca prema
vratarniku i pred sobom potiskuje sadržaj.
