Terminali u teretnom saobracaju
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U NIŠU
STUDIJSKI PROGRAM DRUMSKI SAOBRAĆAJ
PREDMET: KOMBINOVANI TRANSPORT
TEMA: Terminali u teretnom saobraćaju
Terminali u teretnom saobraćaju
1
Sadržaj
1.Uvod…………………………………………………………………………………………
……
1.1.Pojam I definisanje terminal u saobraćaju…………………………………2
1.2.Podela I osnovne funkcije terminala………………………………………….3
1.3.Intermodalni terminal……………………………………………………………….5
1.4.Unutrašnja luka…………………………………………………………………………
6
1.5.Teretno
selo………………………………………………………………………………6
1.6.Dry-
port…………………………………………………………………………………….7
2.Osnovne funkcije I prednosti formiranja terminala……………………………7
3.Železničko-drumski terminal……………………………………………………………8
3.1.Osnovi tehnologije prevoza železnicom…………………………………….10
3.2.Osnovi tehnologije prevoza drumom………………………………………..10
4.Kapacitet
terminala………………………………………………………………………….10
5.Kopneno-vodni terminal………………………………………………………………….11
6.Terminali za parkiranje vozila…………………………………………………………..12
7.Zahtevi Sistema bezbednosti u terminalima…………………………………….10
7.1.Elementi fizičke bezbednosti terminala……………………………………..10
8.Robni terminal…………………………………………………………………….15
8.1 Analiza poslovanja robnih terminala Zagreb, poslovna jedinica Jankomir.......15
9.Zaključak………………………………………………………………………………18
Literatura…………………………………………………………………………………19

Terminali u teretnom saobraćaju
3
izvršavaju operacije opsluživanja tranzitnih, međugradskih i gradskih
transporta tereta, putnika i vozila.
Postoje brojne definicije terminala, iz kojih se mogu uočiti njihova osnovna svojstva:
-
Drumsko-železnički terminal, mesto spajanja radi prijema i otpreme tereta
-
Stanica za isporuku i prijem privremenog tereta van glavne linije radi dalje
otpreme
-
Terminal, locirani su na oba kraja trasnportne linije u kojima se realizuju
aktivnosti koje zahtevaju rukovanje teretom
-
Stanica gde transportna vozila utovaruju terete ili primaju putnike
-
Objekat, značajan po veličini i kompleksnosti, gde se teret ili lica utovaruju,
istovaruju i u njima se rukuje između različitih vidova transporta
-
Fizičke aktivnosti skladišta za naftne proizvode, tipično za snabdevanje
cevovodima od rafinerije gde posrednici/velikoprodaja kupuju i nabavljaju
gorivo po nabavnoj ceni
-
Ciljno mesto gde se vozila utovaraju, istovaraju i dalje distribuiraju
-
Prostor za aktivnosti utovara i istovara tereta i putnika po različitim tipovima
vozila
-
Stanica ili mesto radi aktivnosti utovara i istovara putnika i tereta u vazdušnom
ili pomorskom transportu
1.2 Podela i osnovne funkcije terminala
Terminal kao deo saobraćajne infrastrukture treba posmatrati kao poseban
proizvodni sistem i ta ideja nije nova jer poseduje sve tehnološke elemente (fiksne
i mobinle), performanse, tokove transportnih sredstava i predmete rada (putnike
i/ili terete) u okviru jednog ili više vidova transporta, ciljno-orjentisane mreže
procesa, upravljačko-informacioni sistem, kontrolnu funkciju i druge elemente u
zavisnosti od vida transporta kao i drugi proizvodni sistemi.Može se slobodno reći
da saobraćajni terminali zajedno sa mrežom saobraćajnica čine osnovne
infrastrukturne elemente saobraćajnog sistema jedne zemlje.U njima počinje i
završava se ili tranzitira svaki prevoz, a odlikuju se izuzetno velikim lokalnim
radom.Znači, to su mesta u kojima se realizuju početno-završne operacije sa
teretom, putnicima, vozilima i teretnim jedinicama koncentrisanim na jednoj ili više
bliskih lokacija.Podela saobraćajnih terminala može se izvršiti sa više aspekata i
to prema:
Karakteru rada
Vidovima koje opslužuje
Geografskom položaju na mreži
Vlasništvu
Obimu rada
Tehnologiji koju koriste
Terminali u teretnom saobraćaju
4
Prema
karakteru rada
terminali se mogu klasifikovati sa pretežno tranzitnim
radom, velikim međugradskim radom i velikim međugradskim i lokalnim radom.
Prema
vidovima koje opslužuju,
terminali mogu biti transferna mesta za različite
kombinacije vidova, na primer- jedno modalni (drmuski,železnički,rečni...), ili
intermodalni: dvo-modalni (drumsko-železnički,rečno-drumski...), tri-modalni
(drmusko-železničko-rečni...) i virtuelni.Sa druge strane, u zavisnosti od
karakteristika zahteva bliže se definišu njihova rešenja kako u smislu primenjenih
tehnologija transporta tako i otganizacije samog transporta.
Prema
geografskom položaju na mreži
, mogu biti lokalni ( u urbanim sredinala),
regionalni i globalni.Terminali na globalnom nivou jesu veliki lučki terminali ili veliki
intermodalni terminali kao mesta najveće koncentracije tokova tereta i tehničkih
elemenata i najširom ponudom logističkih usluga.Kao glavni terminali u sebi ili
bližoj okolini sadrže pomoćne manje terminale za posebne vrste tereta iz kojih se
različitim vidovima transporta konsolidovani tereti odvoze u manje regionalne
terminale.Na lokalnom nivou razvijen je veliki broj terminala u kojima se obavljaju
tehnološke operacije u znatno manjem obimu.
Prema
geometrijskim obeležjima
i svom obliku mogu biti: radijalni, pravougaoni,
izduženi (linijski), radijalno-prstenasti, radijalno-poluprstenasti ili kombinovani.U
odnosu na glavni prolazni kolosek mogu biti postavljeni: u obliku petlje, paralelno
ili upravno.
Petlje, čime je omogućen prolazak voza oko terminala i izlazak na dolaznu
trasu odakle je došao do terminala.Kod ovog tipa terminala pretovar je
dozvoljen na oba kraja terminala što obezbeđuje veliku fleksibilnost, jer
omogućava da vozovi stižu sa obe strane radi pretovara zatim ostvaruju
vezu sa glavnom saobraćajnicom iz bilo kog pravca kretanja.
Paralelni, drugo najbolje rešenje u fleksibilnosti, dozvoljava pristup sa oba
kraja, terminal je postavljen paralelno sa glavnom saobraćajnicom, gde se
voz može kretati u oba smera saobraćajnicama terminala.Prednost ove
konfiguracije je što zahteva znatno manje površine od terminala u obliku
petlje
Upravni, sa završnim kolosecima, sa nagibom ili ne, ne omogućava
kretanje vozova kroz ovakav oblik.Ovaj oblik se najčešće koristi gde ne
postoji fizičkog prostora za paralelno postavljanje sa glavnom
saobraćajnicom i gde se infrastruktura nalazi pod pravim uglom.Operativni
troškovi su najveći sa ovom konfiguracijom.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti