Snaga, brzina i agilnost
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA OBRAZOVANјE
VASPITAČA I TRENERA
Dijagnostika u sportu
Dijagnostika snage, brzine i agilnosti u odbojci
Seminarski rad
Mentor: Prof. dr Sandra Vujkov
Student:
Damir Petković 324/16
Subotica, 25.01.2019.
Sadržaj
2.2 Skok iz polučučnja sa pripremom (Counter Movement Jump).....................................3
2.3 Maksimalni skok sa pripremom (Maximal Counter Movement Jump).........................3
2.8 Potisak šipkom na ravnoj klupi - maksimalno opterećenje (1RM)................................6
Test 9-6-3-6-9 sa okretom za 180º
.............................................................................................7
Test trčanja po linijama odbojkaškog terena - ’’Jelka’’.........................................9

2
2. Testovi za procenu snage u odbojci
Pod pojmom snaga podrazumevamo sposobnost savladavanja otpora, ili
suprotstavljanje opterećenju, prvenstveno pomoću mišićnih naprezanja (Kukolj, 2006). Snaga
je primarna motorička sposobnost i bez nje se ne bi mogao izvesti, aktivno, bilo koji pokret.
Razni počeci kretanja, promene pravca kretanja, skokovi, udarci po lopti - najčešća su
kretanja u kojima se ispoljava snaga u odbojci. Razvoj snage izražen je maksimalnom
brzinom mišićne kontrakcije, zbog malog spoljašnjeg otpora, ne zavisi od nivoa mišićne mase
i neprekidno raste od četrnaeste godine. Snagu možemo povećati hipertrofijom mišića,
odnosno povećenjem obima mišićnih vlakana, a ne njihovog broja. Ona podrazumeva porast
mišićne mase. (Kukolj, 2006.)
Eksplozivna snaga i testovi za procenu iste:
Eksplozivna snaga se definiše kao sposobnost sportista da u uslovima makimalnog
mišićnog naprezanja generiše silu koja će omogućiti davanje što većeg ubrzanja sopstvenom
telu, predmetu (lopti, spravi) ili drugom sportisti.
2.1
Sunožni skok iz polučučnja bez pripreme (
Squat Jump
)
Izvodi se iz statičnog položaja (Slika 1.). Ispitanikove ruke su fiksirane na kukovima
(zbog max izolacije prilikom skoka). On stoji u uspravnom položaju nekoliko sekundi iz kog
se spušta u poziciju polučučnja (noge su flektirane u kolenima pod uglom od 90º), gde miruje
2 sekunde. Nakon faze mirovanja sledi maksimalni vertikalni skok, te doskok sa laganom
fleksijom u kolenima. Sledi ponovno zauzimanje početnog položaja. Test procenjuje
koncentričnu komponentu eksplozivnosti skoka (visina skoka izmerena u centimetrima).
Slika 1.
3
2.2
Skok iz polučučnja sa pripremom (
Counter Movement Jump
)
Tokom izvođenja testa sve faze skoka su povezane, tj. nema pauze u trenutku
promene smera kretanja. Ispitanikove ruke su fiksirane na kukovima (zbog max izolacije
prilikom skoka), (Slika 2.). On stoji u uspravnom položaju nekoliko sekundi iz kog se spušta
u poziciju polučučnja (noge su flektirane u kolenima pod uglom od 90º) i bez zaustavljanja u
tački promene smera kretanja, izvodi maksimalni vertikalni skok. Sledi meki doskok sa
laganom fleksijom u kolenima. Sledi ponovno zauzimanje početnog položaja. Test procenjuje
ekscentrično-koncentričnu komponentu eksplozivnosti skoka (visina skoka izmerena u
centimetrima). (Janković, 1995.)
Slika 2.
2.3
Maksimalni skok sa pripremom (
Maximal Counter Movement Jump
)
Identično se izvodi kao skok iz čučnja sa pripremom (Slika 3.). Razlika je u tome da
se ruke ne izoluju na kukovima, već su u funkciji zamaha (radi postizanja max visine skoka).
Ruke se u početnom položaju nalaze u predručenju u visini grudi. Koordinisano sa
spuštanjem u čučanj ispitanik izvodi zaručenje, sledi maksimalni odraz i zamah rukama kroz
fazu predručenja do uzručenja. Pokret je karakterističan za većinu situacija koje se javljaju
tokom sportske aktivnosti. Koordinisan zamah rukama u funkciji skoka doprinosi većoj visini
skoka za 10% (Harman i sar., 1990). Test procenjuje ekscentrično-koncentričnu komponentu
eksplozivnosti skoka (visina skoka izmerena u centimetrima) i koordinaciju ekstremiteta u
izvođenju skoka. (Janković, 1995.)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti