Centralna banka Bosne i Hercegovine
S A D R Ž A J
UVOD........................................................................................................................................ 3
1. BANKARSKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE...........................................................4
3. EKONOMSKA SITUACIJA U ODABRANIM ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EVROPE
SA AKCENTOM NA BIH I SRBIJU........................................................................................9
2
UVOD
“Centralne banke nisu bile nikada moćnije kao danas. Monetarna politika je postala
centralni instrument makroekonomske stabilizacije i u sve većem broju zemalja monetarna
politika je u rukama nezavisnih centralnih banaka.”
Richard Layard, 2005.
Centralna banka Bosne i Hercegovine nastala je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog
sporazuma (22.11.1995. godine). Ona je u tom momentu predstavljala najvažniju instituciju
koja je, nakon rata, trebalo da obezbijedi Bosni i Hercegovini atribute jedinstvene države.
Zakon o centralnoj banci Bosne i Hercegovine je usvojen na Parlamentarnoj skupštini Bosne
i Hercegovine, 20.06.1997. godine. Prema ovom zakonu, centralna banka je uspostavljena
kao pravno lice sa sjedištem u Sarajevu. Međutim, ona svoje djelatnosti decentralizuje u
ostalim sjedištima zajedničkih institucija BiH. Centralna banka ima pečat sa slikom grba BiH
i riječima: „Centralna banka Bosne i Hercegovine.“ Zamijenila je nekadašnju Narodnu banku
Republike Srpske i Narodnu banku BiH.
Prva centralna banka Srbije je osnovana 1883. godine pod nazivom Privilegovana Narodna
banka Kraljevine Srbije. Jula 2003. godine došlo je do reosnivanja Narodne banke Srbije
(NBS) donošenjem Zakona o NBS. Narodna banka Srbije je javna institucija odgovorna za
čuvanje vrijednosti, odnosno, kupovne snage novca. Narodna banka Srbije je samostalna i
nezavisna u obavljanju funkcija utvrđenih Zakonom o Narodnoj banci Srbije i drugim
zakonima, a za svoj rad je odgovorna Narodnoj skupštini Republike Srbije. Osnovni cilj
Narodne banke Srbije je postizanje i očuvanje cjenovne stabilnosti. Pored toga, ne dovodeći u
pitanje ostvarivanje svog osnovnog cilja, Narodna banka Srbije doprinosi očuvanju i jačanju
stabilnosti finansijskog sistema. U ovom seminarskom radu, obrađena je razlika između CB
BiH I CB Srbije.

4
guverner sa viceguvernerima. Dakle, Upravu čine guverner i tri viceguvernera.
Viceguvernere imenuje guverner uz saglasnost Upravnog odbora. Centralna banka ostvaruje
kontakt sa komercijalnim bankama sa tri glavne banke, sa sjedištima u Sarajevu, Mostaru i
Banja Luci i dvije filijale u Brčkom i na Palama.
1.1 Zadaci CB BiH
Zadaci Centralne banke su da se uspostavi i da funkcioniše ekonomski sistem na čitavoj
teritoriji Bosne i Hercegovine.
Neposredni zadaci koje joj propisuje Zakon o centralnoj banci
Bosne i Hercegovine su:
obezbjeđenje i održavanje stabilnosti nacionalne valute;
definisanje, usvajanje i kontrola monetarne politike BiH izdavanjem domaće valute uz
puno pokriće u konvertibilnim deviznim sredstvima i po fiksnom kursu (1 КМ zа
0,511292 evra);
propisivanje i provođenje monetarne politike;
držanje i upravljanje deviznim rezervama;
potpomaganje ili uspostavljanje i održavanje odgovarajućih platnih i obračunskih
sistema;
koordinacija djelatnosti (rada) entitetskih agencija za bankarstvo;
primanje depozita institucija BiH i komercijalnih banaka;
puštanje (stavljanje) u opticaj i povlačenje iz opticaja domaće valute (u skladu sa
aranžmanom monetarnog odbora);
pomoć u borbi protiv pranja novca, terorizma i ometanja provođenja Dejtonskog
sporazuma
obavljanje deviznih operacija na zahtjev poslovnih banaka;
prikupljanje podataka o ekonomskim i finansijskim aktivnostima
1.2 Uloga CB
5
Ekonomska suverenost bilo koje zemlje određena je i monetarnom suverenošću koja
obuhvata monetarno - kreditni, valutni i devizni sistem. Trebalo bi imati u vidu da je koncept
centralne banke, njene funkcije, monetarna politika i mjere monetarnog regulisanja podređen:
Prema užoj definiciji centralne banke, osnovnoj ciljnoj funkciji centralne banke -
stabilnost valute.
Prema široj definiciji centralne banke, stabilnost valute, likvidnost privrednih
subjekata u unutrašnjem platnom prometu i plaćanjima prema inostranstvu, i
monetarnoj i deviznoj kontroli banaka.
Centralna banka ima u monetarnom, kreditnom i bankarskom sistemu privilegovan,
monopolisan status, koji se prvnstveno odnosi na izdavanje i emisiju novca. Osnovne
funkcije centralne banke su:
emisiona funkcija - monopol na kreiranje i regulisanje primarnog novca, tj.
regulisanje potrebne količine novca u privredi i gotovog novca (novčanica i
kovanica);
regulisanje kreditnog potencijala banaka i usmjeravanje njihove kreditne politike;
uloga bankara države;
regulisanje likvidnosti bankarskog i privrednog sistema - uloga poslednjeg utočišta
likvidnosti;
nadzorna uloga - kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja bankarskog sistema i
njegovog funkcionisanja;
upravljanje deviznim rezervama i spoljnim dugom zemlje;
upravljanje deviznim kursom nacionalne valute;
organizovanje funkcije platnog prometa zemlje.
Grozdanić, R., Đorđević, D., (1999): Osnove ekonomije, Tehnički fakultet, Zrenjanin
Komazec, S. i drugi, (2006): Monetarna ekonomija i bankarski menadžment, EtnoStil, , Čačak
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti