FAKULTET ZA EKOLOGIJU
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: EKOLOGIJA SA FITOGEOGRAFIJOM
TROPSKE KIŠNE ŠUME
SADRŽAJ
1. Šta su to tropske kišne šume i kad su nastale? ……….…………………….......2
2. Kakva je klima? ……………………………………….………………………. 3
3. Kakvo je zemljište? . …………………….……………………………………. 3
4. Kako funkcionise kišna šuma? …………….………………………………….. 4
5. Koje vrste tu žive ? ……………………………….…………………………… 4
6. Gdje se nalaze? ………………………………………………………………... 6
6.1 Amazonija……………………………………………………………...… .7
6.2 Afričke tropske kišne šume………………………………………………..9
6.3 Azijske tropske kišne šume……………………………………………….12
6.4 Australijske tropske kišne šume………………………………..................12
7. Zašto su značajne? ………………………………………………………..........12
8. Kako ih oštećujemo? …………………………………………………………..13
9. Razmere i posledice krčenja šuma? ……………………………………………14
10. Kako ih zaštititi? ……………………………………………………………...15
11. Literatura……………………………………………………………………...16
1. Šta su to tropske kišne šume i kada su nastale?
Tropske kišne šume grade ekološke sisteme prilagođene toploj i vlažnoj klimi. Osnovno obilježje
ove klime su prosečna godišnja temperatura od 25°C sa kolebanjem od 0,5 do 0,6 stepeni, i
dnevnim temperaturnim amplitudama od 6 do 10 stepeni. Dnevna variranja su veća od godišnjih.
Nema mrazeva ni hladnih perioda. Pored toga, godišnja količina padavina je oko 2.500 mm, pa
više od sedam mjeseci godišnje vlada vlažna klima, kada je količina padavina veća od
isparavanja. Vlaga je tokom dana izuzetno velika i iznosi 50% a tokom noći se približi i 100%.
Uticaj maritimne klime na ovim područjima gdje rastu kišne šume umjerenih područja smanjuje
razlike u temperaturama uslovljene godišnjim dobima, tako da su zime toplije a ljeta hladnija
nego na istim geografskim širinama u unutrašnjosti kopna koje je pod uticajem kontinentalne
klime. U ovim područjima ljeti ima i puno magle, koja dodatno šumu održava vlažnom.
Tropi dobijaju toliko kiše zato što je u blizini ekvatora Sunce uvek visoko tako da održava visoke
temperature. Shodno tome, iz okeana isparava mnogo vode koja se diže prema nebu. Vodena
para se prilikom dizanja hladi i kondenzuje se u velike kišne oblake .Obično pred kraj dana svi
oblaci se oslobađaju tovara vode na bujne šume ispod njih.
3. Kakvo je zemljište?
S obzirom da je klima kontinuirano topla i vlažna izraženi su procesi laterizacije, odnosno
rastvaranja i ispiranja jona. Kao rezultat ovog procesa dolazi do nagomilavanja Al³+ i Fe³+ jona.
Crvena boja laterira prouzrokovana je upravo velikom količinom Fe³+ jona. Ovo zemljište je
kisele reakcije, pH se kreće od 4.5 do 5.5. relativno je tanko, zbog brzog obrta nutrijenata,
odnoso brze dekompozicije organskih supstanci i ponovnog usvajanja od strane biljaka.
Blaga klima i visoka vlaga tokom cijele godine omogućuje veliku brzinu procesa biološke
razgradnje. Odumrla stabla i drugo mrtvo drveće, odbačeno lišće i sav drugi odumrli biološki
materijal vrlo brzo se razgrađuje, a hranjive materije biljke vrlo brzo ponovo preuzimaju. Zbog
toga su zemljišta po pravilu siromašna hranjivim materijama.
4. Kako funkcionise kišna šuma?
Kiša se najprije zadržava na listovima drveća. Pojedine biljke skupljaju vodu. Voda curi niz
stabljike sve dok ne stigne do šumskog tla. Zemlja je upija. Dio vode otiče potocima i rijekama.
Veliki dio apsorbuje korijenje drveća. Drveće upija vodu i kroz stablo je tjera čak do visine od 65
metara. Voda isparava iz krošanja i drveća i stvara oblike koji sadrže više od bilijardu litara
vode.
5. Koje vrste tu žive ?
Sa toliko vode i topline biljke rastu više i brže nego igde drugdje na svijetu. Zbog izuzetno
povoljnih uslova i nesmetanog razvoja kroz dugo geološko vrijeme tropske kišne šume odlikuju
se izuzetno velikim florističkim bogatstvom, kao i diverzitetom vrsta (40-100 vrsta po hektaru od
kojih oko 70 % pripada drveću). Drveće predstavlja dominantnu životnu formu u ovom tipu
vegetacije. Pored drveća, tropske kišne šume obiluju palmama, drvenastim papratima, lijanama i
epifitama. Epifite ne rastu iz zemlje, nego se kače za debla i grane većih biljaka. Visina
edfikatorskih vrsta drveća u tropskoj kišnoj šumi iznosi oko 55 m (50 -60 m), mada se javljaju i
stabla visoka čak 100 m. Stabla su slabo granata, a grananje počinje visoko. Drveće formira
gustu mrežu granja, ili baldahin, visoko iznad tla. Ovaj baldahin je toliko gust na nekim mjestima
da je dolje veoma mračno i vlažno. Viša stabla se probijaju krošnjama iznad baldahina.
Izražena su tri sprata visokog drveća, gornji sa otvorenim krošnjama, zatim srednji i donji koji
su zatvorenog sklopa. Sprat zeljastih biljaka i može da bude visok i više metara (banane). Visoko
drveće u tropskoj kišnoj šumi koje raste na relativno plitkom zemljištu često pri osnovi stabla
razvija daskaste korijenove koji povećavaju mehaničku stabilnost stabla. Listovi drveća u
tropskoj kišnoj šumi prilagođeni su da podnose izuzetno jake i obilne padavine. Zbog toga
većina vrsta ima glatke i sjajne listove sa izduženim vrhom koji olakšavaju brzo slivanje vode.
Sa druge strane, zbog velike vlažnosti vazduha u prizemnim spratovima otežana je transpiracija,
pa biljke odaju vodu gutacijom. Zemljište u tropskim kišnim šumama je siromašno mineralnim
supstancama, s obzirom na brzi obrt nutrijenata, zbog čega se u njima javlja veliki broj vrsta
karnivornih biljaka. U tropskim kišnim šumama česta je pojava kauliflorije (cvijetovi i plodovi
se nalaze neposredno na starijim granama i stablima).
Unutar ovog složenog okvira biljnog sveta postoji bezbroj mesta na kojima mogu da žive sve
vrste životinja. Životinjski svijet prati slojevitost biljaka. Svaka tropska šuma razlikuje se po
tipičnim biljkama i životinjama. Pojedine vrste životinja posebno su prilagođene životu u
određenom sloju. Na primer, vodozemcima je potrebno da žive u vodi tokom različitih faza
