Pravni lekovi i pravna pomoć u poreskom postupku
SEMINARSKI RAD NA TEMU: PRAVNI
LEKOVI I PRAVNA POMOĆ U PORESKOM
POSTUPKU
1
SADRŽAJ
Uvod.................................................................................................................. 2
1. Poreski postupak - pojam i načela........................................................... 3
2. Pojam i vrste pravnih lekova................................................................... 6
3. Pravni lekovi u poreskom postupku........................................................ 8
4. Pravna pomoć u Evropskoj Uniji............................................................ 11
5. Pravna pomoć u poreskom postupku……......………………………… 12
Zaključak............................................................................................................ 14
Literatura............................................................................................................ 15

3
1. PORESKI POSTUPAK – POJAM I NAČELA
Poreski postupak predstavlja skup, na zakonu zasnovanih radnji i mera koje preduzimaju poreski
organi u procesu utvrđivanja, naplate i kontrole poreske obaveze. Zakonom o poreskom
postupku i poreskoj administraciji uređuju se postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih
prihoda na koje se ovaj zakon primenjuje, prava i obaveze poreskih obveznika, registracija
poreskih obveznika i poreska krivična dela i prekršaji. Ovim zakonom obrazuje se Poreska
uprava, kao organ uprave u sastavu Ministarstva finansija i ekonomije i uređuju njena nadležnost
i organizacija.
Poreskim postupkom uređuju se brojna pitanja, kao što su:
Utvrđivanje, naplata i kontrola utvrđivanja i naplate javnih prihoda
Poreska evidencija
Obaveze i prava poreskog obvaznika
Prekršajni postupak i izricanje kazni i zaštitnih mera za poreske prekršaje
Žalbeni postupak
Otkrivanje poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca i preduzimanje zakonski
propisanih mera
Poreska procesna načela
U Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji navode se sledeća načela poreskog
postupka: 1) načelo zakonitosti; 2) načelo vremenskog važenja poreskih propisa; 3) načelo
omogućavanja uvida u činjenice; 4) načelo čuvanja službene tajne u poreskom postupku; 5)
načelo postupanja u dobroj veri; 6) načelo fakticiteta.
1) Načelo zakonitosti
Načelo zakonitosti predstavlja jedno od osnovnih načela poreskog postupka, kao i opšteg
upravnog postupka. Prema ovom načelu poreski organ rešava poreske stvari na osnovu poreskih
zakona i drugih propisa donetih na osnovu ovlašćenja iz tih zakona. Slična odredba sadržana je i
u Zakonu o opštem upravnom postupku. I u Ustavu Srbije posvećena je pažnja zakonitosti rada
javne uprave. Naime, u članu 198. Ustava navedeno je da pojedinačni akti i radnje državnih
organa i organa jedinica lokalne samouprave moraju biti zasnovani na zakonu. Zakonitost
konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom
interesu podleže preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju
zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita. Poreski organ je dužan da ostvaruje sva prava
i obaveze iz poresko-pravnog odnosa u skladu sa zakonom. On je dužan da utvrđuje sve činjenice
koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog poreskog upravnog akta, posvećujući jednaku
Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji
NBP
– žurnal za kriminalistiku i pravo, Mirko Kulić, Milomir Minić, naučni rad, Kriminalističko-policijska akademija,
Beograd, Cara Dušana, 196 – Zemun
4
pažnju činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom dužniku. Tu se, ustvari, radi o
načelu
istine
, koje je predviđeno i u Zakonu o opštem upravnom postupku, a koje predstavlja zahtev da
se u poreskom postupku utvrdi objektivna istina, odnosno, da se utvrde pravilno i potpuno sve
činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog poreskog upravnog
akta (odlučne činjenice). Postoje određeni izuzeci od primene načela istine. Pravno dejstvo
primene načela zakonitosti sastoji se, s jedne strane, u obavezi poreskog organa da u poreskom
postupku donese na zakonu zasnovan poreski upravni akt, odnosno, s druge strane, u obavezi
poreskog organa da se pridržava odredaba poreskih propisa kojima se reguliše njegova
nadležnost i postupanje, kao i prava poreskih dužnika. Načelo zakonitosti dolazi do izražaja i u
poreskim stvarima u kojima je poreski organ ovlašćen da rešava na osnovu diskrecionih
ovlašćenja, odnosno po slobodnoj oceni. Diskreciona ovlašćenja postoje kada je poreski organ
poreskim propisom ovlašćen da pri rešavanju konkretne poreske stvari, ima pravo da između više
mogućih situacija izabere onu koju smatra najcelishodnijom. U slučajevima u kojima je poreski
organ ovlašćen da deluje na osnovu diskrecionih ovlašćenja, dužan je da deluje u skladu sa
svrhom tih ovlašćenja i u okviru zakona. To znači da je poreski organ i u tim slučajevima dužan
da se pridržava odredaba koje regulišu poreski postupak, odnosno da ceo poreski postupak
sprovede u skladu sa zakonom.
2) Načelo vremenskog važenja poreskih propisa
Poreska obaveza utvrđuje se na osnovu propisa koji su bili na snazi u vreme njenog nastanka,
osim ako je, u skladu s Ustavom i zakonom, za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju
povratno dejstvo. Radnje u poreskom postupku regulisane su propisima koji su na snazi u vreme
kada se preduzimaju. U članu 196. Ustava Republike Srbije predviđeno je da zakoni i drugi opšti
akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja u republičkom službenom
glasilu. Od tog pravila postoje izuzeci, odnosno zakoni i drugi opšti akti mogu da stupe na snagu
i da počnu da se primenjuju i pre ili posle proteka vremena od osam dana. Kod poreskih zakona
se često događa da protek vremena od objavljivanja do početka njihove primene, tzv. vacatio
legis, bude duži od osam dana, zbog toga što je potrebno da se, s jedne strane, poreski dužnici što
bolje upoznaju s odredbama tih zakona, a s druge strane, neophodno je da se izvrše određene
kadrovske i organizaciono-tehničke pripreme za njihovu primenu. Zakoni i drugi opšti akti mogu
da stupe na snagu pre osmog dana od dana objavljivanja u republičkom službenom glasilu samo
ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja. Iako pravna
sigurnost nalaže da zakoni deluju samo za ubuduće, moguće je da poreski zakoni imaju
retroaktivno dejstvo. U članu 197. stav 1. Ustava Republike Srbije propisano je da zakoni i svi
drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Međutim, od tog pravila postoji izuzetak.
Naime, u stavu 2. istog člana Ustava propisano je da samo pojedine odredbe zakona mogu imati
povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona. Iz toga proističe da
poreski zakoni mogu imati retroaktivno dejstvo samo kada se kumulativno ispune tri uslova koja
predviđa Ustav: 1) da je retroaktivnost uvedena samim poreskim zakonom; 2) da se
retroaktivnost odnosi samo na pojedine odredbe tog zakona i 3) da je retroaktivnost uvedena na
osnovu opšteg interesa koji je utvrđen pri donošenju zakona. Tako je zakonodavac u Srbiji 2001.
godine doneo zakon s retroaktivnim dejstvom kojim je želeo da oporezuje ekstra dohodak i
ekstra imovinu koji su stečeni iskorišćavanjem posebnih pogodnosti u periodu od 1. januara
1989. Godine do stupanja Zakona na snagu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti