Porez na dodatu vrednost (pdv): analiza sistema oporezivanja
Seminarski rad
December 30, 1899
Nikola Radovanovic
1
UVOD
Porez na dodatu vrednost ili PDV u svetu koristi vise od 120 zemalja. PDV ima siroku
primenu u skoro svim razvijenim zemljama trzisne ekonomije, PDV je
najrasprostranjeniji sistem
oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svetu. U nekim
zemljama se javlja i pod drugačijim nazivima naprimer u Ujedinjenom Kraljevstvu,
Kanadi, Novom Zelandu i Singapuru gde je poznat kao porez na dobra i usluge (eng.
goods and services tax (GST)), dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje.
Sama ideja o oporezivanju prometa proizvoda primenom PDV-a prvi put se pojavila
davne 1918 godine u Nemackoj. Francuska je prva uvela PDV 1954 godine kao oblik
oporezivanja prometa proizvoda ali ne i usluga, za to je bio zasluzan Maurice Laure
( Moris Lore ). On je bio direktor francuske porezne sluzbe koja je 10 aprila 1954 godine
uvela porez. Ovaj porez je isprva uveden kao opterecenje za velike kompanije, ali je
vremenom njegovo delovanje prosireno na sve oblasti poslovanja.U Francuskoj je PDV
najznacajniji izvor javnog finansiranja i procenjuje se da donosi oko 45% prihoda.
U Srbiji se PDV zvanicno primenjuje od 01. januara 2005 godine i on predstavlja oblik
oporezivanja prometa robe i usluga. Razlog za kasnjenje je kao i u vecini situacija
vezanih za nasu zemlju politicke prirode. Nasi rukovodeci funkcioneri koji su bili na
poziciji sa koje se odlucivalo u periodu pre 2005-e godine nisu zeleli da republicki porez
na promet zamene federalnim.
U nasoj zemlji uveden je EU model PDV-a, koji karakterise:
potrosni tip - nabavke investicionih dobara se ne oporezuju
kreditni metod - poreska obaveza se odredjuje indirektno kao razlika PDV-a pri
isporukama i PDV-a pri nabavkama
princip odredista - PDV se naplacuje prema mestu potrosnje u slucaju
medjunarodne trgovine
poreska osnovica je siroko definisana - obuhvata veliki deo prometa.
Seminarski rad
December 30, 1899
Nikola Radovanovic
2
OSNOVE SISTEMA PDV-a
Definicija PDV-a
Porez na dodatu vrednost definise se kao porez koji se obracunava i placa u svim fazama
proizvodno - prometnog ciklusa na nacin da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodate
vrednosti koja se ostvari u toj fazi proizvodno – prometnog ciklusa. Samim tim je ovaj
porez i dobio naziv po tome sto ga svaki ucesnik u ciklusu proizvodnje i prometa placa
samo na vrednost koju je dodao u tom ciklusu.
PDV je opsti porez na potrosnju koji se obracunava i placa na isporuku dobara i pruzanje
usluga u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, osim
ako zakonom nije drugacije propisano.
PDV je porez koji je ukljucen u cenu proizvoda ili usluga i koji placaju krajnji potrosaci
odnosno kupci ili korisnici usluge. Sistem PDV-a je zamenuo dotadasnji porez na promet,
jer je sveobuhvatniji,njime se prosiruje poreska baza, ne samo u pogledu kruga delatnosti
i broja poreskih obveznika, vec i predmeta oporezivanja i broja poreskih transakcija, na
taj nacin se mnogo vise para sliva u drzavni budzet.
Nacela PDV-a
Osnovna nacela PDV-a vezana su za pitanje oporezivanje dobara i usluga koje su
predmet medjunarodne razmene i to je pre svega sa stanovista mesta oporezivanja.Na
osnovu toga razlikujemo dva osnovna nacela:
Nacelo porekla – podrazumeva da se PDV obracunava i naplacuje za sva dobra i
usluge koje su proizvedene i pruzene u zemlji bez obzira da li se prodaju u zemlji
ili se izvoze.S druge strane sva dobra i usluge koje se u zemlju uvoze ne podlezu
oporezivanju.

Seminarski rad
December 30, 1899
Nikola Radovanovic
4
Metod sabiranja – kod ove metode dodatna vrednost kao poreska osnovica
utvrdjuje se zbirom elemenata koji cine tu vrednost ( zarade, kamate, profit i dr.).
Kreditni metod – PDV se urvrdjuje tako sto se obracunat porez na osnovicu koju
cini iznos izvrsenog prometa obracunat po svakom racunu za prodata dobra i
usluge, umanjuje za iznos prenetog poreza po ulaznim racunima za nabavjena
dobra i usluge.
I metod oduzimanja i metod sabiranja imaju vise nedostataka,dok je kamatni metod
najjednostavniji za primenu i najazurniji u smislu obracuna i naplate PDV-a.
Prednost PDV-a u odnosu na druge oblike oporezivanja prometa
Primena PDV-a u velikom broju zemalja ( vise od 120) dokazuje da je ovaj sistem
oporezivanja zasada najrasprostranjeniji oblik oporezivanja prometa sa brojnim
prednostima u odnosu na klasican sistem poreza na promet.Otuda nalayimo najvaznije
prednosti PDV-a:
Neutralnost na troskove i cene dobara i usluga.
Prosirenje poreske baze i izdasnost fiskalnih prihoda.
Eliminisanje komunalnih efekata oporezivanja prometa.
Automatizam u razlikovanju krajnje potrosnje od utroska za proizvodnju i dalju
prodaju
Podsticanje investiranja u osnovna sredstva.
Mogucnost statusa malog poreskog obveznika
Suzbijanje preske evazije.
Seminarski rad
December 30, 1899
Nikola Radovanovic
5
PREDMET OPOREZIVANJA
Definisanje predmeta oporezivanja
Definisanje predmeta oporezivanja jedno je od sustinskih pitanja za pravilnu primenu
poreskog sistema.Definisanjem predmeta oporezivanja treba dati odgovor na pitanje koje
isporuke dobara i usluga podlezu obavezi oporezivanja,a koje ne?
Prema odredbi clana 3. Zakona o PDV-u, predmet oporezivanja su:
Isporuke dobara i pruzanje usluga koje poreski obveznik izvrsi u Republici uz
naknadu,u okviru obavljanja delatnosti.
Uvoz dobara u Republiku.
Da bi neka isporuka dobara, odnosno pruzanje usluga postali predmet oporezivanja
neophodno je da ispune sledecih 5 slova:
Da postoji promet dobara i usluga.
Da se promet vrsi uz naknadu.
Da se promet vrsi u zemlji.
Da se promet vrsi od strane poreskog obveznika.
Da se promet vrsi u okviru obavljanja delatnosti poreskog obveznika.
Prema tome, samo ako su ispunjeni svih 5 uslova isporuke dobara i pruzanje usluga su
predmet oporezivanja, sem ako Zakonom o PDV-u nije drugacije propisano.
Promet dobara
Prometom dobara smatra se prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima
( materijalnim dobrima) licu koje tim dobrima moze raspolagati kao vlasnik, ako
Zakonom o PDV-u nije drugacije propisano.U dobra spadaju: sirovine, poluproizvodi,
proizvodi, ziva bica, Prirodna dobra, stvariili skup stvari itd.Prema stavu 2. clana 4.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti