1
1.
UVOD
Izdaci za plaće,naknade plaća i dodatna primanja zaposlenih po raznim osnovama, kao i prateci
izdaci za propisane obaveze po osnovu poreza i doprinosa, predstavljaju znacajnu stavku u
ukupnim rashodima poslodavca.
U osnovi , pravo na placu i naknade placa te na naknade pojedinih troskova i druga primanja iz
rada i po osnovu rada kao i nacin njihovog obracunavanja proizilazi iz :
-
Zakona o radu
-
Kolektivnog ugovora
-
Opcih akata pravilnika o radu
-
Pojedinacnih ugovora o radu
Medjutim, dok je vecina drugih poslodavaca ( uz postivanje okvira i minimuma utvrdjenih
zakona o radu i kolektivnim ugovorima) prilicno samostalno o postupku utvtdjivanja visine placa
i drugih licnih primanja zaposlenih po pojedinim osnovama za budzedske korisnike postoje i
neka dodatna ogranicenja.
Ta ogranicenja su odredjena posebnim propisima koji se , na pojedinim nivoima budzeta odnose
na nacin i visinu obracunavanja placa drugih naknada zaposlenih. Ove propise, svako na svom
nivou, donose Vlada Federecije BIH ( za federalna ministarstva i druga tijela federalne
uprave),te vlade kantona (za ministarstva i druga tijela uprave na kantonalnom nivou,koji
se,uglavnom,Primjenjuju i na gradske i opcinske,organe).
Prilikom obracunavanja i i splate placa i naknada placa po svim propisanim osnovama
(bolovanje, godisnji odmor, placena odsustva i dr. ) , uvijek postoji i obaveza obracunavanja
placanja poreza na placu i doprinosa iz place i na place 8 na teret radnika – osiguranika i na teret
poslodavca ), te obaveza uplate obracunatog poreza i doprinosa , na propisane uplatne racune
prema mjestu prebivalista radnika.
Pocetak primjene Zakona o porezu na dohodak ( <<Sluzbene novine Federacije BIH >> broj
10 /08)od 01.01.2009. donosi jedan potpuno novi sistem oporezivanja placa i drugih prihoda
(primanja ,dohotka) fizickih lica i u Federaciji BIH , cime se ( konacno) napusta do sadasnji
(cedularni) sistem oporezivanja pojedinih vrsta licnih primanja i cime se ovaj segment
oporezivanja i u Federaciji BIH ( konacno) uredjuje u skladu sa principima koji su uobicajeni u
svijetu.
2
2.
PLAĆE-POREZNI I RAČUNOVODSTVENI TRETMAN
2.1
Oporezivanje plaća i drugih primanja
Prema zakonu o porezu na dohodak u F BIH, sistemom oporezivanja dohotka fizickih lica ce biti
obuhvacene brojne i raznolike vrste i izvori licnih primanja( prihoda, dohodka fizickih lica), koje
ovaj zakon svrstava u sledecih 5 osnovnih grupa:
1.
Prihodi/dohodak od nesamostalnog rad, sto obuhvata:
Bruto place zaposlenika , bilo da se one isplacuju u novcu ili da se daju ili da se obezbjedjuju
zaposlenicima u stvarima, koristima , (protu) uslugama i /ili u vidu premija i dr. Prihoda ( sto u
cjelini vazi i za naknade placa,po bilo kom osnovu. Za vrijeme bolovanja praznika godisnjeg
odmora itd.
-
Ostale dodatne oporezive prihode i primanja zaposlenika u novcu , dobrima , uslugama ,
pravima , i dr. Osim onih dodatnih primanja po osnovu rada za poslodavca koja ce biti izuzeta ili
oslobodjena oporezivanja –
-
Koristi koje se prime od poslodavca, u vidu korsitenja dobara ili usluga poslodavca za
licne potrebe zaposlenika ili „ lica bliskim zaposlenicima“ besplatno ili uz naknadu koja je niza
od trzisne cijene
2.
Dohodak /prihodi od samostalne djelatnosti:
-
Dohodak od obrta i dijelatnosti srodni obrutu
-
Dohodak od poljuprivrede i sumarstva
-
Dohodak od slobodnih zanimanja
-
Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti
3.
Dohodak od imovine imovinskih prava:
-
Iznamljivanje pokretne i nepokretne imovine
-
Otudjenjem nekretnina
-
Prodajom ustupanjem, zamjenom , ili drugim prenosom uz naknadu autorskih prava,
patenata , licenci, fransiza itd.
4.
Dohodak od ulaganja kapitala :
-
Dohodak koji fizicka lica ostvare po osnovu kamata od (dati)zajmova i
-
Dohodak ostvaren od isplacenog kapitala po osnovu dobrovoljnog dopunstkog zivotnog
ili pemzionog osiguranja
5.
Dohodak od ucesca u nagradnim igrama i igrama na srecu:
-
Za razliku od sadasnjek , novi sistem oporezivanja dohodka predstavlja (skoro) i
integralni sistem oporezivanja skoro svih vrsta primanja fizickih lica iz skoro svih izvora, na
jedinstven nacin i pojedisntvenim federalnim propisima.
7
2.4.
Oporezivanje plaća i drugih primanja od ne samostalnog rada
Prije prelaska na novi sistem oporezivanja je , narocito, vazno da se pod prihodima od pa i po
osnovu „ ne samostalne djelatnosti“ , odnosno „ ne samostalnog rada „ u smislu ovog Zakona,
smatraju Svi prihodi koje zaposlenik ostvaruje kod , i po osnovu rada za poslodavca , po osnovu
ugovora o radu , radnog odnosa bilo koje vrste u smislu propisa o radu , za rad koji se obavlja po
uputama , nalozima i po potrebi poslodavca.
U tom smislu , „ nesamostalna djelatnost „ je takva djelatnost /rad koji se obavlja po uputama i
nalozima poslodavcam , bez obzira na to da li je formalno zakljucen ugovor o radu izmedju
poslodavca i zaposlenika ili ne ,kakvog je karaktera taj ugovor i sl .
Obicno se smatra da ne samostalna djelatnost postoji :
-
Ako su doticnom fizickom licu, poslodvca unaprijedo dredjeni nacin rada , radno vrijem ,
i mjesto na kojem se obavlja posao ;
-
Ako se doticnom fizickom licu od poslodavca stavljaju na raspolaganje sredstva za rad
-
Ako doticno fizicko lice , za posao koji mu je povjeren i koji obavlja koristi samo svoju
radnu snagu , a ne i vlastiti kapital
-
Ako poslodavac preuzima odredjene izdatke doticnog ( angazovanog) fizickog lica , koji
se obicno vezuje za rad za potrebe poslodavca ( kao sto su dnevnice, putni tr. Itd.)
-
Ako se isplata naknada za rad nastavlja i za vrijeme odmora ( npr: naknada place za
vrijeme koristenja godisnjeg odmora,) i bolesti .
2.5. Neoporeziva primanja iz radnog odnosa
Radi se, praktično, o svim onim tzv. dodatnim primanjima iz radnog odnosa koja su i po sada
važecim propisima o porezu na plaću (do propisanog nivoa) oslobodjena oporezivanja.
Zato ćemo i pojedinačno nabrojati i objasniti, pri čemu će se vidjeti da se (uglavnom) radi o
istim vrstama, pa i (uglavnom) o istim neoporezivim iznosima tih primanja kao i do sada.
Međutim, bitna novina u sistemu poreza na dohodak u odnosu na sadašnji sistem oporezivanja
primanja iz radnog odnosa jeste u tome što će sva ova lična primanja, tj. ona razlika koja se
(eventualno bude isplaćivala iznad neoporezivog iznosa, od 01.01.2009. godine smatrati
sastavnim dijelom plaće (dohotka od nesamostalnog rada), sa svim onim što to podrazumijeva.
Samim tim, više isplaćeni iznosi tih dodatnih primanja iz radnog odnosa (i to bilo da budu
isplaćeni u novcu ili dati „u naturi“, tj. u dobrima i/ili uslugama) će se od 01.01.2009. god.
smatrati ne samo sastavnim dijelom osnovice za obračun poreza na dohodak nego i
sastavnim dijelom osnovice za obračun doprinosa (iz i na plaće).
