Uvod
Hedžing predstavlja posebnu vrstu bankarskih proizvoda koje banke pružaju svojim
komitentima, s tim što i same koriste hedžing za svoje potrebe radi zaštite stavki u svom
bilansu koje su osjetljive na promjene kamatnih stopa i kurseva domaće i stranih valuta.
Cilj hedžinga je da se neutrališe ili minimizira rizik od gubitaka kome jedno preduzeće
može da bude izloženo zbog posledica promjene cijena na njegovu aktivu, pasivu ili
buduće obaveze.
Ovaj dio se bavi brojnim instrumentima hedžinga i tehnikama koje su razvijene u
neposrednoj prošlosti. Ova eksplozija novih instrumenata javila se kao odgovor na
volatilnost kamatnih stopa, cijena robe i kurseva, što je povećalo izloženosti korporacija
riziku od gubitaka i povećalo značaj hedžinga kao alata za upravljanje rizikom.
Instrumenti hedžinga dijele se na sledeće kategorije:
Terminski ( forward ) ugovori
Fjučers ugovori
Opcije
Proizvodi na bazi forworda, fjučersa i opcija
Varanti i Svopovi
Opcija je izvedeni vrijednosni papir odnosno ugovor koji vlasniku daje pravo, ali ne i
obavezu, da kupi ili proda određenu imovinu (realnu ili finansijsku) u određeno vrijeme
u budućnosti po unaprijed ugovorenoj cijeni. ´
2
Opcije su sredinom 1980-tih godina potencirali nagli rast prometa na berzama
vrijedonosnih papira.
Opcioni sporazum predstavlja visoko standardizovan dokument i
njime se regulišu odnosi kupca i prodavca
•
ELEMENTI:
–1) Tip aktive
–2) Ugovorena cijena
ZNAČAJ OPCIJA
Rok
dospjeća
• instrument hedžinga - Vlasnika (kupac) ima 3 mogućnosti:
– da iskoristi opcija
je proda na sekundarnom tržištu
– da pusti da istekne
- mogućnost spekulisanja
2 VELIKE GRUPE:
I – PROSTE:
• Duga call – POZICIJA KUPCA CALL
• Kratka call – POZICIJA PRODAVCA CALL
• Duga put – POZICIJA KUPCA PUT
• Kratka put – POZICIJA PRODAVCA PUT
II – SLOŽENE
• Nastaju kao kombinacija više
prostih
i premija k
lasičnog EMITENTA
4
