UVOD

:

Javnim prihodima smatramo prihode drzave koji sluze za podmirivanje javnih potreba. 
Finansijska teorija poklanja izuzetno veliku paznju ovoj instituciji javnih finansija zato sto 
izvrsavanje mnogobrojnih i obimnih funkcija koje ima savremena drzava nalaze postojanje 
odgovarajucih sredstava. 

Prvi oblici javnih prihoda, koji su se prvi put pojavili u vreme prvobitne zajednice, bili su 
pokloni plemenskim I rodovskim staresinama. Takodje karekteristike javnih prihoda imale su 
tada nepokretnost i pokretne stvari sticane pljackom ili kao ratni plen. 
U srednjem veku, izdiferencirala su se cetri oblika drzavnih prihoda:
1. Porezi na imanje
2. Carine
3. Takse
4. Regali

1 Porezi na imanje, Prvi oblik drzavnih dazbina bio je porez na imanje, njega su placali 
porobljeni i nizi zavisni slojevi domaceg stanovnista.
2. Carine. Carine su jedan od najstarijih oblika javnih prihoda. Pojavile su se u finansijskim 
sistemima srednjovekovnih drzava kada su trgovci zapoceli karavanima i brodovima da 
dopremaju stranu robu.
3. Takse. Sa razvojem trgovine I zanatstva I napredovanjem gradova u kasnom srednjem veku, 
pojavile su se, pored carina, I razlicite vrste taksa: pijacne takSE, putarine, mostarine, pristaniste 
takse I drugi oblici dazbina vezanih za promet robe I putnika.
4. Regali. Regali su bili prihodi drzave u liku feudalnog gospodara koji su skupljani na osnovu 
iskljucivog prava ekspoloatacije nekog ekonomskog dobra:rudnika.

POJAM I KLASIFIKACIJA JAVNIH PRIHODA

Javne prihode cine novcana sredstva koja drzava prikuplja za finansiranje javnih rashoda, 
odnosno za podmirenje javnih potreba. Javni prihodi se pojavljuju u razlicitim oblicima, kao sto 
su porezi, takse, doprinosi i slicno.

U teoriji i praksi javnih finansija  postoje brojne klasifikacije javnih prihoda, a kao najznacajniji 
kriterijum podele javnih prihoda jeste:

-Obaveznost naplate i
- ucestalost naplate

*Obaveznost naplate. Po ovom kriterijumu svi javni prihodi se dele na: fiskalne (dazbinkse) I 
nefiskalne (nedazbinske) javne prihode.

Fiskalni (dazbinski) javni prihodi. Ovi prihodi predstavljaju obavezna davanja drzavi i oni 
proisticu iz suverenog prava drzave da, na prinudan nacin, prikuplja sredstva od fizickih i 
pravnih lica za pokrice javnih rashoda. Najizdasniji fiskalni javni prihod jesu porezi, a tu spadaju 
I takse, carine i slicno.

Nefiskalni (nedazbinski) javni prihodi. Do ovih prihoda drzava ne dolazi na prinudan nacin na 
bazi svoga poreskog suveriniteta, nego Na dobrovoljnoj osnovi, odnosno na bazi sopstvene 
aktivnosti. U nefiskalne prihode spadaju prihodi od drzavne imovine i drzavnih preduzeca,od 
usluga drzavnih organa I ustanova I slicno.

*Ucestalost naplate. Zavisno od ucestalosti naplate svi javni prihodi se dele na: redovne I 
neredovne.

Redovni javni prihodi. Ovu vrstu javnih prihoda drzava prikuplja kontinuirano, svake godine, iz 
izvora koji se ekonomski redovno I neprekidno obnavljaju. Po pravilu, ovi javni prihodi sluze za 
finansiranje redovnih javnih rashoda. U redovne javne prihode spadaju porezi, carine, takse I 
slicno.

Neredovni javni prihodi. Javne prihode koje drzava ubire povremeno (samo u odredjenim 
momentima) i, po pravilu, iz izvora koji se ekonomski ne obnavljaju iz godine u godinu, 
nazivamo neredovnim javnim prihodima. U neredovne javne prihode ubrajamo vanredne poreze, 
javne zajmove i slicno.

background image

POREZ KAO OSNOVNI OBLIK JAVNIH PRIHODA

Udeo javnih prihoda u bruto domacem proizvodu (BDP) savremenih drzava krece se izmedju ½ I 
1/3, a medju javnim prihodima su najizdasniji porezi, koji u budzetima mnogih zemalja cine vise 
od 90% ukupnih javnih prihoda. Porez je dominantan oblik javnih prihoda u savremenim 
drzavama.

     Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim drzava od subjekta pod svojom poreskom 
vlascu prinudno uzima novcana sredstva,bez nesposredne protiv-usluge, u svrhu pokrivanja 
svojih finansijkih potreba I postizanja drugih,prvenstveno ekonomskih I socijalnih pitanja.

    Porez je najznacajniji oblik javnih prihoda  savremenim drzavama . Kroz kanale oporezivanja 
obezbezdjuje se najveci deo sredstava za finansiranje javnih potreba.Otuda ne iznenadjuje sto se 
izvrsenju prvnih, ekonomsih, socioloskih, psiholoskih, I drugih aspekata poreza u finansijskoj 
literature posvecuje daleko vise paznje nego bilo kojoj drugoj instituciji javnih finansija.

Porez spadaju u javnopravne javne prihode I to u one koji su neposredno nametnuti fizickim ili 
pravnim licima potcinjenim fiskalnom suverinitetu odredjene drzave.

  

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti