Hierarhijska struktura menadžmenta
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet:Menadžment
Tema: Hijerarhijska struktura menadžmenta
Mentor:
Student:
Prof.dr.Todor Petković
Jelena Petrovski
Cacak, 2013 godina
1
S A D R Ž A J
str.
Uvod
1
1.
Definicija menadžmenta
3
2.
Odnos organizacije i menadžmenta
4
3.
Funkcija menadžmenta
5
4.
Hijerarhija
6
Zaključak
16
Literatura
17
2

označena pomenutim, može se reći, funkcijama menadžmenta.
Upravljanje (managemenl) je proces planiranja, organizovanja, motivisanja i kontrole u
pravcu postizanja određenih kompanijskih ciljeva.
Rukovođenje (leadership)
je alokacija ponašanja pojedinaca i grapa usmerena ka
definisanim ciljevima kompanije.
Očigledno je rukovodenje proces koji je uži od upravljanja. Dragim rečima, ono može
biti deo procesa, upravljanja, odnosno njegove treće faze - motivacije, odnosno vođenja.
Usmeravanje (directing) je još uža aktivnost, koja je deo rukovođenja, a označava
upućivanje radnika (zaposlenog) na konkretan zadatak, koji ne mora da bude u sastavu
aktivnosti definisane ugovorom o zaposlenju.
Upravljanje je univerzalna aktivnost, jer njegovi principi su primenjivi u svim
oblastima ekonomije i društva: proizvodnja, bankarstvo, trgovina, poljoprivreda, sport,
vojska, umetnost, zdravstvo, religija, međunarodno poslovanje, itd.
Mi ćemo menadžment
defmisati kao: Proces razvoja i selekcije organizacionih ciljeva i
strategija, i implementaciju strategija kroz koordinaciju i usmeravanje organizacionih resursa .
Različita shvatanja značenja menadžmenta možemo podeliti u četiri osnovne
grupe:
1) definisanje menadžmenta kao procesa,
2) definisanje menadžmenta kao naučne discipline ili veštine,
3) defmisanje menadžmenta kao profesije i
4) definisanje menadžmenta kao karijere i zanimanja.
Poseban pristup menadžmenta odnosi se na
grupu Ijudi u organizaciji
-
menadžere,
koji obavljaju funkcije menadžmenta i koji su odgovomi za ostvarenje organizacionih ciljeva.
Menadžeri su onaj deo strukture organizacije, koji su uključeni u neku od menadžment
funkcija (planiranje, organizovanje, vođenje ili kontrolu) i koji raspolažu sa formalnim
autoritetom. To su ljudi od akcije, a ne naučnici. Osnovni indikatori profesionalizacije
menadžmenta su:
1) sistematizacija menadžerskih znanja,
2) razvoj profesionalnih škola za menadžment,
3) povećavanje broja menadžerskih konsultanata i
4) veliki broj menadžment udruženja.
Definisanjem menadžmenta kao profesije omogućava se diferencijacija zaposlenih na
menadžersko i nemenadžersko osoblje.
Pojam menadžmenta se koristi i za označavanje
karijere ili
zanimanja
.
Menadžment karijera pretpostavlja poziciju u organizaciji, kojom se preuzima
odgovornost za ostvarene rezultate kroz usmeravanje kadrovskih i drugih organizacionih
resursa. Kao zanimanje menadžment je posebna kategorija ljudi, čije radne i druge
karakteristike zavise od specifičnosti poslova, koje menadžer obavlja. Sadržaj poslova
menadžera zavisi od funkcije koju obavlja i organizacionog nivoa na kome se nalazi.
Menadžeri višeg nivoa koriste više vremena na definisanju politike razvoja organizacije,
koordinaciji i kontroli dmgih radnika podređenih i saradnika, dok se na najnižem nivou
menadžmenta aktivnosti menadžera odnose, uglavnom, na kontrolu i usmeravanje neposrednih
izvršilaca. Generalni direktor jednog preduzeća angažuje se, na primer, više na izboru
razvojne politike i efikasne organizacione i kadrovske strukture, koja obezbeđuje ostvarenje
organizacionih ciljeva, a menadžer proizvodnje više se angažuje na organizovanju operativnih
aktivnosti proizvodnog sektora, koje obezbeđuje ostvarenje predvidenog obima i kvaliteta
proizvodnje.
Menadžment, prof.dr. Todor L. Petković, Čačak 2011 godina
Analiza poslovanja, mr Sladjana Petrović, mr Maja Andrijasević, Beograd 2009g
Menadžment, prof.dr. Todor L. Petković, Čačak 2011 godina
4
1.Definicija menadžmenta
Definisanje menadžmenta kao
procesa
predstavlja naučni pristup menadžmentu,
koji koristi naučne metode pri donošenju odluka. Menadžment je fundamentalni organizacioni
proces sa kojim se koordiniraju, integrišu i usmeravaju organizacione aktivnosti radi
ostvarenja defmisanih ciljeva.
Defmisanjem menadžmenta kao procesa ističe se
:
1) dinamička priroda menadžmenta,
2) značaj promena, koje čine realnost svake organizacije,
3) skup različitih aktivnosti, koje obavlja organizacija u različitim vremenskim
periodima
i
4)potreba za menadžerskim akcijama, koje se mogu usmeravati i kontrolisati na
mestima, gde nastaju promene.
Definisanje menadžmenta kao procesa pretpostavlja da se menadžerski zadaci
razlikuju od nemenadžerskih. Menadžer ne radi u neposrednoj proizvodnji i uslugama.
Menadžerski posao je indirektno povezan sa drugim zadacima i operacijama u organizaciji.
Reč menadžment potiče od engleske reči management što se u najširem društvenom
smislu, može poistovetiti s pojmom procesa i koordinacije efikasno korištenih ljudskih i
materijalnih resursa, kako bi se postigli određeni ciljevi.
Menadžment je vrlo složen pojam pa ga je moguće promatrati i definisati s različitih
aspekata, kao što su menadžment kao poslovni proces, kao nosioci određenih funkcija u
preduzeću, menadžment kao veština, kao naučna disciplina, profesija ili funkcija u preduzeću.
Najveći broj autora prihvatio je “procesni” pristup definisanja menadžmenta iz kojeg proizlazi
definicija “Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci,
radeći zajedno u grupama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve”.
Međutim, takva opšta i polazna definicija nužno traži dopune koje je moguće svesti
na sljedeće:
- menadžeri izvršavaju funkcije planiranja, organizovanja, kadrovskog popunjavanja,
vođenja i kontrolisanja;
-menadžment se može primeniti u bilo kojoj vrsti organizacije;
- odnosi se na menadžere svih organizacijskih celina;
-cilj svakog menadžera je da stvori višak vrednosti.
Ukoliko se naglasak stavi na veštinu, menadžment je moguće definisati kao veštinu
postizanja određenog učinka stvorenog putem drugih osoba. Prema tom pristupu menadžment
je skup osoba koje povezuju ljudske i materijalne resurse, te usmeravaju operacije kako bi
preduzeće ostvarilo ciljeve.
Zaokret u razvoju nauke o menadžmentu napravio je Peter Drucker koji je definisao
menadžment polazeći od ciljeva: "Menadžment je proces rada s drugim ljudima, kojima se
ostvaruju organizacijski ciljevi, u promenjivoj sredini, uz efikasnu upotrebu ograničenih
resursa". Na taj se način menadžment se poistovećuje s resursom, odnosno znanjima i
veštinama, čiji se rezultati prepoznaju na tržištu.
Godine 1978. Atchison i Hill su definisali menadžment kao proces donošenja odluka
usmerenih na ostvarivanje ciljeva, pri čemu menadžeri upotrebljavaju svoje veštine u
donošenju odluka sa svrhom komuniciranja, uticanja i vođenja drugih prema postizanju
ciljeva.
Menadžment, prof.dr. Todor L. Petković, Čačak 2011 godina
Industrijski menadžment, Vukašin Balat,Kruševac 1999 godina
Industrijski menadžment, Vukašin Balat,Kruševac 1999 godina
Industrijski menadžment, Vukašin Balat,Kruševac 1999 godina
Analiza poslovanja, mr Sladjana Petrović, mr Maja Andrijasević, Beograd 2009g
Industrijski menadžment, Vukašin Balat,Kruševac 1999 godina
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti