Univerzitet u Novom Sadu
Tehnicki fakultet “Mihajlo Pupin” 
Zrenjanin

SEMINARSKI RAD

TEHNOLOGIJA  ODRZAVANJA

VOJVODINAPUT 

Zrenjanin

  

  
  

Studenti:                                                      Prof. dr. Zivoslav Adamovic 
Dusan Prodanov 5/05-05 
Marko Martinov 6/05-05

1. Istorijat preduzeca

     Prvi zakon o preduzećima za puteve donet je 1961. godine. U to vreme 
staranje o putevima bilo je u nadležnosti Tehničkih sekcija za puteve. Ove 
sekcije bile su kadrovska i tehnička osnova za buduće formiranje preduzeća za 
puteve. 
 
    01. januara 1962.godine, spajanjem Tehničke sekcije i Sreske direkcije za 
puteve, osnovano je Preduzeće za puteve Zrenjanin. U tom periodu, najveći 
deo puteva I i II reda (oko 90%) bio je tucanički, a manje od 10%  sa 
savremenim kolovozom. Rad na održavanju ovih puteva odvijao se uglavnom 
ručno, uz pomoć slabe i  malobrojne mehanizacije. U zimskom periodu 
čišćenje snega vršeno je malobrojnim grtalicama koje su vukli traktori, a 
jedino najvažniji putni pravci bili su čišćeni plugovima montiranim na 
kamione. 
    Već tada prioriteti rukovodstva i radnika u cilju poboljšanja stanja na 
putevima i organizacije rada bili su nabavka savremene mehanizacije i 
opreme. 
 
    1965. godine došlo je do integracije Preduzeća za puteve na području 
Vojvodine (iz Zrenjanina, Novog Sada, Rume, Subotice, Sombora i Pančeva). 
U ovom periodu izvršena je nabavka prvih utovarivača, autogrejdera, bagera, 
transportnih vozila, kamioneta i druge neophodne mehanizacije. 
Najproduktivniji period poslovanja Zrenjaninskih putara bio je od 1966 do 
1990, a obeležile su ga povećanje sredstava za rad, tehničkih i smeštajnih 
kapaciteta.
 
    1970. godine useljena je nova upravna zgrada sa radionicama i garažama za 
smeštaj mehanizacije. U istom periodu izgrađeni su punktovi za smeštaj 
radnika na terenu. 
Jedan od izazovnijih poduhvata u  periodu od 1979 - 1986 bio je i izgradnja 
savremenog magistralnog puta Zrenjanin  Novi Sad deonice Zrenjanin- 
Žabalj.

      Akumulacija znanja i sredstava u kolektivu umnogome je doprinela da se 
godine slabe uposlenosti (1998,1999,2000) lakše prebrode.

2

background image

3. Proizvodni program Vojvodinaput-a

  
      

Proizvodni program Vojvodinaput-a cine bitumenski i betonski proizvodi 

koji se koriste u kolovoznoj konstrukciji.
     Bitumenski proizvodi, u daljem tekstu asfalti, dobijaju se mesanjem 
kamenog brasna (punila), kamene sitnezi (odgovarajuceg granulometrujskog 
svojstva) i putnog bitumena BIT 60 u odgovarajucem tehnoloskom postupku 
zahtevanom za zadati tip asfalta.
     U zavisnosti od namene i opterecenja kolovozne konstrukcije na kojoj se 
koriste,asfalti se dele na tri osnovne grupe: 
          1) izravnavajuci;
          2) noseci i 
          3) habajuci sloj.
     Izravnavajuci sloj asfalta se koristi prilikom rekonstrukcije stare kolovozne 
konstrukcije tako sto se njime popunjavaju nastale rupe i pukotine, 
izravnavajuci kolotrazi cime se vrsi nivelacija i izravnanje trase radi nastavka 
daljih asfaltnih radova na toj kolovoznoj konstrukciji. Asfalti koji se koriste 
prilikom izravnavanja, opet u zavisnosti od trenutne situacije na kolovoznoj 
konstrukciji, su:

1) BNHS 16
2) BNS 22 sA
3) BNS 32 c
4) DBNS 32
5) BNS 32 Sa

     Noseci slojevi asfalta koriste se kao kolovozne konstrukcije srednjeg, 
srednje-teskog i teskog saobracajnog opterecenja. Njihova uloga je da nose 
zavrsni-habajuci sloj. U kombinaciji sa zavrsnim-habajucim slojem, noseci 
slojevi cine cvrstu kolovoznu konstrukciju. Jedna od njihovih namena je 
izbegavanje nastajanja kolotraga i sprecavanje prodiranja vode u kolovoznu 
konstrukciju. Razlika izmedju noseceg i habajuceg sloja je granulometrijski 
sastav i kolicina bitumena upotrebljena pri proizvodnji datog asfalta.
     Asfalti koji se koriste u izradi noseceg sloja su:

1) BNS 22
2) BNS 22 sA
3) BNS 32 c
4) BNS 32 sA

     Habajuci sloj je finalni sloj asfalta koji neposredno trpi saobracajno 
opterecenje. U zavisnosti od saobracajnog opterecenja koriste se tipovi asfalta 
specijalno odredjeni za saobracajno opterecenje date kolovozne konstrukcije.
  
     Pri izgradnji kolovozne konstrukcije lakog saobracajnog opterecenja koriste 
se asfalti:

1) AB 04
2) AB 08

4

     Kolovozna konstrukcija lakog saobracajnog opterecenja su pesacke i 
biciklisticke staze, hale, sportski tereni, parkinzi i ulice malog prometa.
     Za kolovozne konstrukcije srednjeg saobracajnog opterecenja koriste se 
asfalti:

1) BNS 22 sA
2) BNS 32 sA
3) AB 08
4) AB 11
5) AB 11 s

     Kolovozna konstrukcija sredneg saobracajnog opterecenja su ulice u 
naseljenim mestima.
     Za srednje-tesko i tesko saobracajno opterecenje koriste se asfalti:

1) AB 11
2) AB 11 s
3) AB 16
4) AB 16 s
5) AB 22 s

     U ove kolovozne konstrukcije ubrajaju se medju-mesni putevi, magistralni 
putevi, auto-putevi, aerodromi,...

5

background image

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti