1. MILETSKA SKOLA ; I PREDSTAVNICI ?
Miletska skola :
Prva filozofska skola nastala je u Miletu
. . Glavna karakteristika Miletske skole je da je
zaokupljena prakticnim poslovima te da u filozofiju nisu toliko vazni odgovori kolika je vaznost pitanja.
Nisu vezani ni za kakav religijski pokret.Gdje drustvo nije optereceno misticizmom, znanstvena
spekulacija ce uzeti maha.
Tri glavna predstavnika:
1.
Tales iz Mileta
- sve je nastalo iz
vode
(najvaznija njegova misao, povezana sa tvrdnjom da materija
ostaje ista u razlicitim agregatnim stanjima)- ubrojen je medju sedam mudraca- predvidio pomracinu
sunca- tvrdio da magnet ima dusu jer moze pomjerati zeljezo- najpoznatija prica o Talesu, o maslinama,
maslinovom ulju i zaradi novca
2
. Anaksimander
, rodjen 610.pr.n.e.- prvi izradio geografsku kartu- kritikovao ucenje da je sve nastalo iz
vode, on je tvrdio da je sve nastalo iz razlicitih oblika materije
apeiron
, koji su u stalnom sukobu jedan sa
drugim, odnosno beskonacno, neizmjerno obilje gradje iz koje svijet nastaje i u koji se na kraju vraca.-
tvrdio da je zemlja valjak koja slobodno pluta sa nama na jednom kraju- vjeruje da se covjek razvio iz
zivotinje koja se brze pocinje brinuti sama za sebe, ova vrsta dokaza zove Reductio ad Absurdum.-
utvrdio da covjek potice od riba u moru.
3.
Anaksimen-
najmladji od njih trojice- kao Anaksimander smatra da postoji osnovna materija i vidi je u
zraku,
a razliciti ostali oblici materije nastaju iz zraka procesom zgrusavanja i razrjedjivanja.- dusa je od
zraka, tako da zrak daje zivot nama i svijetu- svojim ucenjem upotpunio miletski nazor o svijetu
2. UČENJE OD 4 ELEMENTA ( voda, vatra, zrak, zemlja ) ?
Agrigenta
- ne zna se mnogo o njegovom zivotu, politicki bio na strani masa, demokrata, bilo je u njemu
misticnosti, koja je povezana sa orfickim uticajem pitagorovaca.- Empedokle je prihvatio sva uporista
koja su se prije njega drzala za osnovna, dodavsi im jos cetvro, sve zajedno nazvao je korjenima stvari, a
Aristotel ih je kasnije nazvao elementima. To je poznato ucenje o cetri elementa: voda, zrak, vatra i
zemlja.- uzrok da se osnovna stvar mjesa na razlicite nacine su dva aktivna nacela - ljubav i mrznja-
gledao ih je kao materijalne i pridruzio sa one 4, tako da kad su 4 supstancije razdvojene mrznja zauzma
prostor medju njima, a kad su udruzene ljubav ih drzi cvrsto zajedno.- otkrio je da je zrak materijalan,
eksperimentom sa vodenim satovima, pa tu supstanciju zove eter- zadrzao je dio elejskog ucenja, pa su
elementarne supstancije nepromjenjljice i ne mogu se dalje objasniti- njegova teorija zivota vezana je na
nizu ciklusa koji pokrecu svjetsku kuglu, izvanjskom mrznjom i iznutarnjom ljubalju, drzeci ostale
elemente zajedno. Onda mrznja istiskuje ljubav sve dok se elementi ne razdvoje, a ljubav postanje
izvanjska, i tako sve u krug.
3. ELEJSKA ŠKOLA I PREDSTAVNICI ?
Elejska skola:
Sve dosad navedene skole i filozofiji imaju jednu zajednicku crtu, a to je pokusaj da se objasni svijet uz
pomoc nekog i to samo jednog nacela. A kriticar koji je ispitivao ovo opce stajaliste, bio je
Parmenid
.-
rodio se u Eleji i osnovao elejsku skolu- izlozio svoje ucenje u poetskom obliku, a njegova poema je imala
naslov o prirodi, koja je podjeljena u dva dijela, prvi dio Put istine, sadrzi njegovo logicko ucenje, a drugi
Put mnijenja, izlaze kozmologiju (u bitnim crtama pitagorejsku),ali posve izricito kaze da se sve treba
drzati prividnim. - bio je sljedbenik Pitagorejskog ucenja, ali ga je napustio. - glavna nit Parmenidove
krtike je u tome sto on jednostavno tvrdi da "nesto jeste". O cemu se ne moze misliti, to ne moze ni biti,
pa se stoga o onome sto moze biti moze i misliti.- materijalno mozemo opisati izrekom "to jeste", a ne
prazan prostor "to nije"- parmenidovsko pobijanje promjena lezi u osnovi svih kasnijih ucenja
materijalizma, ono "to" kojem on pripisuje postojanje, kasnije zovu supstancijom, nepromjenjljivom i
neunistivom tvari.Parmenid i Heraklit predstavljaju, dvije krajnje suprotnosti medju misliocima
presokratskoog doba. Atomisti su sintetizirali ova suprotna stajalista, od Parmenida su uzeli svoje
nepromjenjljive elementarne cestice, a od Heraklita pojam stalnog kretanja.
Predstavnici elejske škole su:
Osnivac Parmenid , Zenon i Ksenofan.
4. PITAGOREJSKA ŠKOLA?
Pitagora,
rodom sa otoka Sama, nakon sto je napustio otok, nastanio se u Krotonu, a od tamo je,
prihvacajuci protest protiv skole, se povukao u Metapontiju i ondje ostao do smrti.Suprotno od
Milecana, u pitagorejskoj skoli filozofija postaje zasebno razmisljanje o svijetu.Objasnjavaju filozofe kroz
primjer podjele ljudi na tri vrste ljudi koji dolaze na olimpijske igre: prvi dolaze kupovati i prodavati oni
su na najnizem stupnju, drugi dolaze sudjelovati u takmicenjima, i treci promatraci koji dolaze sve to
gledati, dakle teoreticare u doslovnom smislu. Ovi posljednji odgovaraju onome su su
filozofi.Pitagorejska skola potakla je naucnu, posebno matematicku tradiciju, ova naucna strana nije
iskrivljenama religijskim idejama (usprkos uticaju orfickog ucenja). Sama nauka ne postoje religiozna, cao
ako traganje za znanstvenim nacinom zivota jeste protkano religioznim znacajem.- Pitagora je otkrio
jednostavne brojcane odnose onoga sto zovemo muzickim intervalima. Ideja o muzici dovela je do ideje
kako su sve stvari brojevi. Cim shvatimo brojnu strukturu, dobivamo vlast nad svijetom.- o brojevima se
mislilo da su sacinjeni od jedinica, a jedinice predstavljenje tackama uzete su tako da imaju prostorne
dimenzije. Bit ovog stava je u tome da jedinica ima polozaj, to jest da ima neke dimenzije- drugo
nasljedje pitagorovske matematike je ucenje o idejama koje je prihvatio i razradio Sokrat, po kojoj svaki
crtez mora biti vise ili manje vijerna kopija zamisljenog.-
5. Heraklit ?
Heraklit
iz Efesa, pocetak 6.stoljeca- poticao iz aristokratske porodice- nosio naziv Mracni- sacuvani su
fragmenti njegovih djela, jezgroviti odlomci puni zivih metafora, govorio o vremenu i podsmjehivao se
glupim ljudima.- misli o svijetu imaju uticaja Anaksimandera i Pitagore, pa on razvija nauku, a njegov
doprinos filozofiji je: Stvarni svijet je uravnotezeni sklad suprotnih tendencija. Iza borbe suprotnosti , u
Platonova teorija države se bazira na njegovoj teoriji o duši – psihologiji. Platon idealist sanja o
zemaljskoj Bozijoj državi. Dakle odnos pojedinca I zajednice, za Platona stoji u direktoj vezi I
uvjetovanosti. Samo sretni I zadovoljni ljudi mogu ciniti sretnu drzavu, odnosno država ce ostavriti svoju
smisao ako osigura srecu najvecem dijelu svojih gradjana.
po njemu u savrsenoj drzavi/gradu ljudi su
podjeljeni u tri staleza: vladare, vojnike i obicne ljude. Vladare imenuje tvorac zakona kad se drzava
osnuje, njihova loza ih nasljedjuje, mada oni bezvrijedni potomci mogu biti prebaceni u vojnike ili obicnu
gomilu, dok se nadarena djeca mogu probiti do vladajuce klase. Pjesnike i knjige treba zabraniti, a boga
prikazati ne kao stvoritelja cijelog svijeta, nego samo onog sto nije zlo u njemu. Iz ovog djela mozemo
definisati pravednost po Platonu, Pravednost vlada kad se svako bavi svojim poslom.
Medjutim , svjestan
da zbog ljudske nesavrsenosti I konacnosti nije moguce stvoriti idealnu drzavu , odnosno najbolju drzavu
, on pokusava odgovoriti Kakav je to istinski vladar ? To elaborira u svojim dijalozima Državnik. Po
Platonu postoje tri oblika drzave Monarhija, Aristokracije I demokratija. Smatra da se mogu korumpirati I
pretvoriti u svoje suprostnosti : tiraniju, ologarhiju I demokratiju bez zakona.
10. ARISTOTELOVA METAFIZIKA ?
Aristotel je prvi Platonov kriticar- najznamenitiji doprinos mu je rad na polju logike, iako je mnogo toga
izveo iz Platonovih ucenja, kod Aristotela logicko ucenje je skupljeno i izlozeno u obliku u kojem se
nastavilo predavati gotovo ne promjenjeno sve do danas- u Aristotelovo vrijeme Metafizika doslovno
znaci iza fiike, on bi je nazvao "prva filozofija", diskusija o opcim predmetima istrazivanja.- On bi rekao
da je forma kad se nametne materii ono sto ovu cini onim sto jest. Forma prenosi obiljezje na materiju,
pretvara je zapravo u supstanciju.- sto se tice nazora o Bogu, vazno je reci da Aristotel svoju teologiju
drzi dijelom onog sto zovemo metafizika.
12. ARISTOTELOVA ETIKA ?
Aristotel je razlikovao 3 glavne znanosti: Jedna od njih su Prakticne znanosti, kao sto je etika, sa ciljem da
upravlja covjekovim ponasanjem u drustvu .eticko pitanje se javlja kad pitamo o cilju ljudskog zivota,
Aristotel vidi taj cilj u blazenstvu razumne duse, a to za njega dalje znaci, zivot aktivne razumske
djelatnosti prema vrlini i neprekidno- (
dopuniti
)
13. SKEPTICIZAM ?
Drugi, prilicno drugaciji proizvod razdoblja filozofskog odpadanja, bio je
skepticki pokret
. Doslovno
Skeptik je samo onaj koji sumnja, ali kao filozofija skepticizma uzdize sumnju na rang dogme. Prvi
filozofski skeptik bio je Piron, gradjanin Elide. O samom Prionu nije poznato mnogo, ali je njegov ucenik
Timon poricao da se ikada moze doprijeti do prvih nacela dedukcije. Poslje Timonove smrti skepticizam
je presahnuo kao nezavisna skola. Za vrijeme prvog stoljeca pr.n.e. skepticizam je jos jednom postao
samostalna tradicija. Lukijan i Sekst Empirik, cija su djela sacuvana spadaju u kasni skepticizam. No, duh
vremena je na kraju zahtijevao odredjeniji i zivlji sistem vjerovanja, pa je razvoj dogmatskog pogleda
postepeno zasjenio skepticku filozofiju.U doba kad se rasipao stari drustveni poredak, ljudi su trazili mir,
nisu li mogli lako osigurati tu udobnost, drzali su vrlinom podnosenje teskoca koje nisu mogli izbjeci. To
se nigdje nije jasnije objelodanilo nego u
Epikurovoj Filozofskoj skoli.
