seminarski rad – Istraživanje krivičnog djela
2
S A D R Ž A J:
Uvod
…………………………………………………………………………………………...3
1. Krivično djelo
…………………………………………..…………………………….4
1.1.
Načini
saznanja
za
krivična
djela………………………………………………….5
2. Istraživanje krivičnog djela
…………………………………………………….……6
2.1.
Pribavljanje
i
ocjena
iskaza………………………………………………………..7
2.2.
Predočavanje
radi
prepoznavanja……………………………………….…………8
2.3.
Pretres…………………………………………………………………………
…...9
2.4.
Uviđaj…………………………………………………………………………
…...9
2.5.
Rekonstrukcija
i
kriminalistički
eksperiment…………………………………….11
2.6.
Vještačenje……………………………………………………………………
….11
2.6.1. Vrste vještačenja…………………………………………………...…….12
Zaključak
…………………………………………………………………………………....13
Literatura
…………………………………………………………………………………....14
seminarski rad – Istraživanje krivičnog djela
3
Uvod
Tema
ovog seminarskog rada je
“Istraživanje krivičnih djela”
. Tema kao takva
obuhvata niz kompleksnih pojmova i radnji, te predstavlja dosta opširnu temu. Ali,
seminarski rad ćemo koncipirati na sljedeći način. U prvom dijelu rada ćemo reći nešto
uopšteno o načinu saznanja o krivičnim djelima, da bismo u drugom dijelu rada prešli na
konkretne metode istraživanja. Te metode obuhvataju, prikupljanje dokaza, pribavljanje
ocjena i iskaza, razna pretresanja, uviđaje, rekonstrukciju i krimanlistički eksperiment ten a
kraju vještačenje.
Predmet, cilj
i
zadaci
ovog seminarskog rada proizilaze iz teme, a to znači da je cilj
rada ustanoviti tačne metode i njihov redoslijed u istraživanju krivičnog djela. Dakle, u ovom
radu ćemo se truditi da navedemo samo neke od metoda, ili postupaka, koji su najučestaliji
prilikom istraživanja kriminalističkog djela. Sve metode istraživanja nemoguće je navesti, jer
se svakim danom javljaju nove, a i ove koje postoje zavise od osobnosti istraživača i načina
na koji ih on koristi. Dosta krivičnih djela je riješeno ili se istražuje nekakvim individualnim
metodama vrsnih istraživača.
seminarski rad – Istraživanje krivičnog djela
5
Svrha kažnjavanja je mnogostruka. Kaznom se utiče na učinitelja krivičnog djela u
cilju prevencije ponovnog učinjenja, zatim da se izrazi društvena osuda počinjenog
krivivičnog djela, da se na taj način utiče na ostale da ne postanu učinioci krivičnih djela i
također, putem kazne se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i pravednosti
kažnjavanja učinitelja.
Slika 1. Policija u akciji istraživanja krivičnog djela
http://www.ekspresno.info/udala-se-zbog-svicarske-mirovine-pa-ubila-muza/
1.1.
Načini saznanja za krivična djela
Da bi se sprovela što uspješnija borba pritv kriminaliteta, neophodno je da država
organizuje strategijsko, plansko, kontinuirano i aktivno praćenje i uočavanje svih problema i
pojava u društvu (nanacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou), koje bi mogle da budu
krivična djela ili predstavljaju uzroke i uslove njihovog nastanka, da obezbijedi stalni dotok
ingormacija, i izgradi mehanizme kontrole i uticanja. Najopasnije forme kriminala karakteriše
potajnost u izvršenju i uživanje u plodovima djela
, tj.latentnost (npr.ekonomski criminal,
organizovani criminal i sl.). Zbog toga osnovno polazište policijske kriminalistike djelatnosti
ne treba da bude prikupljanje informacijao izvršenim krivičnim djelima (kao definisanom i
jasno utvrđenom druđtvenom ponašanju u kojem se narušavaju norme krivičnog zakona), već
ga treba pomjeriti prema pretpolju kriminaliteta i usmjeriti pažnju na spoznaju problema koji
