ZAKONODAVNA VLAST
NA NIVOU DRŽAVE
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
– izražava principe narodne suverenosti, ravnopravnosti 3 konstitutivna
naroda i složenu državnu strukturu. To je predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti na nivou
države.
Ovlaštenja i nadležnosti
- ustavotvorna nadležnost
-može mijenjati i dopunjavati Ustav BiH, ako predložene izmjene se usvoje u
istovjetnom tekstu u oba Doma, s tim da u Predstavničkom domu za izmjene glasaju najmanje 2/3 poslanika i ako
se u Domu naroda postigne konsenzus, tj. glasa većina članova sve 3 delegacije konstitutivnih naroda.
- zakonodavna nadležnost
-donosi zakone potrebne za provođenje odluka Predsjedništva BiH ili za vršenje
funkcija skupštine. Načelno svako može dati inicijativu za donošenje određenog zakona, ali takvom inicijativom se
ne pokreće zakonodavni postupak. Poslovnicima oba Doma određeni su ovlašteni predlagači za donošenje zakona,
pa kad oni bilo kojem Domu podnesu taj prijedlog pokreće se zakonodavni postupak (svaki poslanik u
Prestavničkom domu i svaki delegat u Domu naroda; svaki član Predsjedništva BiH; svaki član Vijeća ministara;
radno tijelo (odbor ili komisija) bilo kojeg Doma).
- budžetska nadležnost
-usvaja budžet i završni račun institucija i međunarodnih obaveza BiH. Ovim aktom
utvrđuju se izvori i visina sredstava potrebnih za rad institucija BiH i za izvršavanje finansijskih obaveza BiH po
osnovu zaduživanja u inostranstvu i sl. Nacrt budžeta utvrđuje Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH utvrđuje
prijedlog, a PS daje konačnu odluku.
- učešće u vođenju vanjske politike
-iako po Ustavu Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku, PS daje saglasnost
na zaključivanje međunarodnih ugovora, jer bez te saglasnosti Predsjedništvo BiH ne može ratifikovati te ugovore.
- nadzor nad radom Vijeća ministara i organa državne uprave
-Vijeće ministara je organ koji je politički
odgovoran za provođenje odluka svij institucija BiH, pa je stoga dužno podnositi izvještaj PS najmanje jednom
godišnje, što uključuje i izvještaj o rashodima BiH.
- Predstavnički dom PS odobrava imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara
-PS Vijeću
ministara može izglasati nepovjerenje, a Vijeće je dužno da podnese ostavku. PS imenuje predsjedavajućeg Vijeća
ministara na prijedlog Predsjedništva, a također PS odobrava dužnost ministara.
- ostale nadležnosti
-PS utvrđuje politiku, donosi propise i prati njihovo izvršavanje ne samo u pitanjima navedenih
u nadležnostima institucija BiH, nego i dodatnih nadležnosti. Biraju predsjedavajućeg i potpredsjedavajućeg
domova, biraju članove svojih odbora, komisija i dr. radnih tijela.
SKUPŠTINA JE DVODOMNA I ČINE JE:
DOM NARODA (15 DELEGATA)
-5 delegata Bošnjaka biraju delegati Bošnjaci u Domu naroda Parlamenta
FBiH, 5 dlegata Hrvata biraju delegati Hrvati u Domu naroda Parlamenta FBiH, a 5 delegata Srba bira Narodna
skupština RS-a. Na ovakav način narušeno je predstavljanje interesa ukupnog nacionalnog korpusa svakog od
konstitutivnih naroda. Tako u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu predstavljeni nacionalni interesi Srba iz FBiH, ali
ni Bošnjaka i Hrvata iz RS. U ovom Domu uopšte nisu predstavljeni ni interesi pripadnika ostalih naroda. Delegati
se biraju na mandat od 4 godine.
PREDSTAVNIČKI DOM (42 POSLANIKA)
-biraju se neposredno na izborima voljom građana. U ovom Domu
izraženo je političko raspoloženje. Ustav BiH izbor poslanika i u ovaj Dom veže za entitetsku pripadnost (2/3 iz
Federacije i 1/3 iz RS-a). Poslanici se biraju na mandat od 4 godine.
U PROCESU ODLUČIVANJA PRIMJENJENA SU TRI RAZLIČITA SISTEMA GLASANJA
:
1.
odlučivanje prostom većinom
-primjenjuje se u svakom Domu prilikom usvajanja Poslovnika o radu i prilikom
izbora predsjedavajućeg i dvojice potpredsjedavajućih (Srbin,Hrvat i Bošnjak), a međusobno se smjenjuju svakih 8
mjeseci.
2.
odlučivanje kvalifikovanom većinom koja uključuje tzv.entitetsko glasanje
-kao jedan od redovnih oblika
odlučivanja u oba Doma, odluka je usvojena kada za nju glasa većina prisutnih, a u toj većini mora biti najmanje
jedna trećina glasova iz svakog entiteta. Ako se to ne postigne, predsjednik i dva potpredsjednika Doma će nastojati
da otklone razlike i usklade stanovišta (u roku od 3 dana), a ako se u tom ne uspije ponovo se glasa, odluka je
usvojena ako za nju glasa većina prisutnih s tim što se tada zahtjeva da među onima koji su glasali protiv bude 2/3
poslanika, odnosno delegata iz svakog entiteta. Na taj način entiteti mogu blokirati svaki zakon ili odluku za koju
smatraju da nije u njihovom interesu.
3.
odlučivanje o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa
-postupak koji se primjenjuje u Domu naroda kada
većina bošnjačkih, hrvatskih ili sprskih delegata smatra da je riječ o pitanju koji zadire u ravnopravnost
konstitutivnih naroda i da predloženo rješenje ugrožava vitalni nacionalni interes.
VITALNI NACIONALNI INTERESI KONSTITUTIVNIH NARODA SU:
ostvarivanje prava konstitutivnih
naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i sudskim organima vlasti , identitet jednog
konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u
procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovjest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe,
teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja i dr. Po Ustavu predviđa se mogućnost raspuštanja Doma
naroda i prije isteka mandata, a sve u cilju sprječavanja blokade. U slučaju raspuštanja odluka o spornom pitanju
prenosi se na Dom naroda Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu RS. Delegati uživaju imunitet neodgovornosti i
nepovredivosti.
NA NIVOU FEDERACIJE
PARLAMENT FBiH-
svojim položajem, strukturom i načinom izbora treba da izrazi svu složenost ovog entiteta.
Prema definiciji riječ je o federaciji kantona iz čega bi se gornji dom federalnog parlamenta morao sastojati od
jednakog broja delegata iz 10 kantona.
Nadležnosti Parlamenta FBiH:
ustavotvorna nadležnost-
amandmani na Ustav FBiH usvajaju oba Doma, a za promjene moraju glasati 2/3
poslanika Predstavničkod doma parlamenta FBiH i većina delegata Doma naroda parlamenta FBiH, uključujući i
većinu delegata u svakoj delegaciji konstitutivnih naroda
zakonodavna nadležnost-
tiče se zakonskog uređenja svih pitanja navedenih u Ustavu kao issključivu nadležnost
federalne vlasti i kao zajedničku nadležnost sa kantonalnim vlastima
budžetska nadležnost- donošenje budžeta, donošenje zakona o oporezivanju i osiguravanju finansiranja
ratifikacija međunarodnih sporazuma-
Parlament FBiH ratifikuje međunarodne sporazume koje zaključi FBiH,
odnosno daje saglasnost kantonima za zaključivanje takvih sporazuma, a sve uz prethodnu saglasnost
Parlamentarne skupštine
uticaj na izvršnu vlast-
izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, podnošenje prijedloga Ustavnom sudu u
slučaju njihovog smjenjivanja, potvrđuje imenovanje Vlade FBiH, postavljanje pitanja i interpelacija, odlučivanje o
povjerenju Vladi i sl
davanje amnestije za krivična djela propisana federalnim zakonima
izbor i imenovanja funkcionera domora, njihovih radnih tijela i dr.institucija i agencija koje neposredno
odgovaraju Parlamentu
odlučivanje i o drugim pitanjima utvrđenim u Ustavu, poslovnicima Domova i zakonima
PARLAMENT FBiH SE SASTOJI OD:
PREDSTAVNIČKOG DOMA (98 POSLANIKA)
-poslanike biraju svi građani sa područja cijele Federacije.
Svaki birač sa pravom glasa može biti poslanik u Prredstavničkom domu. Najmanje 4 člana jednog konstitutivnog
naroda biće zastupljeno u Predstavničkom domu FBiH. Mandat poslanika je 4 godine
DOMA NARODA (58 DELEGATA)
-po 17 delegata iz reda tri konstitutivna naroda i 7 delegata iz reda ostalih.
Biraju se prema dva kriterija, kombinacijom kantonalnog i nacionalnog predstavljanja. Delegate Doma naroda
biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva, broj delegata
za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona (broj, struktura i način
izbora delegata utvrđen zakonom). U ovom Domu biće najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog
kantona, koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. U Domu naroda ne može
vršiti funkciju niti jedan zastupnik iz Prestavničkog doma niti vijećnik općinskog vijeća. Sastav Doma naroda je
paritetan, tj. svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.
POSTUPAK ODLUČIVANJA U PARLAMENTU FBiH
-najveći broj odluka Domovi Parlamenta donose
ravnopravno. Tako se ustavne promjene, zakoni i dr.odluke, ukoliko Ustavom i poslovnicima nije drugačije
propisano, donose u ravnopravnoj nadležnosti oba Doma. Domovi samostalno usvajaju poslovnike o radu, odlučuju
o mandatno-imunitetskim pitanjima svojih članova, donose zaključke, deklaracije, preporuke i dr.akte o pitanjima
iz svoje nadležnosti i svi ovi akti, ako Ustavom ili poslovnicima nije drugačije propisano, donose se prostom
većinom od ukupnog broja članova. (Predstavnički dom 51 glas, a Dom naroda 30 glasova). Pojedinici Domovi
imaju i specifične nadležnosti koje ostvaruju u samostalnom djelokrugu. Tako Predstavnički dom PFBiH bira
četvoricu sudija Ustavnog suda BiH, potvrđuje imenovanje vlade, itd., Dom naroda imenuje sudije Ustavnog suda
FBiH).
NA NIVOU REPUBLIKE SRPSKE
NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE-
nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru
nadležnosti entiteta. Skupština je jednodomna i sačinjavaju je 83 narodna poslanika izabrana na neposrednim
izborima. U sastavu Narodne skupštine moraju biti zastupljena najmanje po 4 poslanika iz reda svakog od 3
konstitutuvna naroda. Uz instituciju Narodne skupštine intervencijom Visokog predstavnika uspostavljeno je i
Vijeće naroda (30 delegata-po 8 iz svakog konstitutivnog naroda i 6 delegata iz reda ostalih), koje nije ravnopravan
dom već je njegova uloga da interveniše pri odlučivanju o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa. Poslanici
NSRS imaju mandat od 4 godine, ali NSRS može da bude raspuštena prije isteka mandata na koji je izabrana, a
odluku o tome donosi predsjednik RS uz mišljenje predsjednika skupštine i Vlade.
NADLEŽNOSTI NSRS
: odlučuje o promjeni Ustava; donosi zakone i druge propise i opće akte; donosi budžet i
plan; kontroliše rad Vlade; raspisuje izbore za skupštinu i predsjednika Republike; ratifikuje međunarodne
sporazume koje zaključi RS uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine; vrši izbore i imenovanje i druge
poslove u skladu sa Ustavom. u NSRS odluke se donose većinom glasova svih poslanika, a prijedlog za donošenje
zakona može podnijeti svaki poslanik, Vlada i predsjednik Republike. Po Ustavu RS omogućena je institucija
narodne inicijative, tj.da pravo predlaganja zakona može imati i 3000 građana, kao i mogućnost raspisivanja
prethodnog referenduma prije nego što se donesu odlukeo pojedinim pitanjima iz nadležnosti NS. Poslanici imaju
imunitet nepovredivosti i neodgovornosti.
NA NIVOU KANTONA (U FBiH), GRADA I OPĆINA
KANTONALNA SKUPŠTINA
-nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadležnosti kantona.
Skupština je jednodomna i čine je poslanici koji se biraju na neposrednim izborima na mandat od 4 godine, ali po
Ustavu FBiH se zahtjeva da struktura odgovara nacionalnoj strukturi stanovništva kantona.
