Elementi države u konektstu RS
Univerzitet Singidunum
Poslovni fakultet
SEMINARSKI RAD
Predmet : Pravo
Tema : Elementi države u kontekstu Republike Srbije
Sadržaj:
Uvod………………………………………………………………………………………………………….1
1. Teritorija države……………………………………………………………………………………2
2. Stanovništvo države………………………………………………………………………………3
3. Državna vlast………………………………………………………………………………………..4
4. Elementi države u kontekstu Republike Srbije…………….………………………….6
4.1.
Teritorija Republike Srbije………………………………………………………….6
4.2.
Stanovništvo Republike Srbije……………………………………………………..8
4.3.
Vlast Republike Srbije………………………………………………………………..10
Zaključak………………………………………………………………………………………………….14
Literatura…………………………………………………………………………………………………15

1.
Teritorija države
„Područje države predstavlja trodimenzionalni prostor na kome važi državni i pravni
poredak, odnosno na kome se ostvaruje državna politička vlast.“
svega deo zemljine površine koji je određen granicama. Pored zemljišne i morske površine,
teritorija države obuhvata i vazdušni i bezvazdušni prostor iznad državne teritorije.
Teritoriju države čini i deo zemljišta ispod zemljine površine, zemljina utroba, deo mora,
ukoliko država ima teritorijalni izlaz na more, reke, jezera, kanali i drugi vodotokovi, kao i
ostrva na njima. Pored toga, teritoriji jedne države takođe pripadaju ambasade, konzulati,
ratni i civilni brodovi i vazduhoplovi, diplomatska vozila, diplomatske pošiljke itd.
„Teritorija države je ograničena državnim granicama koje su utvrđene u skladu sa
unutrašnjim i međunarodnim pravima.“ Državne granice dele jednu državu od susedne
države, i nalaze se na utvrđenim mestima. Prelazak graničnih prelaza utvrđen je zakonima i
propisanim pravilima. Osim državnih granica, postoje i administrativne granice, koje dele
državu na administrativne jedinice unutar nje. Deo države, unutar njenih granica, nije uvek
i nužno geografski jedinstven prostor, odnosno, može da se sastoji iz više odvojenih
delova. Međutim, svaka država pravno poseduje samo jednu teritoriju, što implicira da
nužno jedinstvo državne teritorije, nije jednako njenom geografskom jedinstvu.
„Pošto državne granice razdvajaju teritorije nezavisnih država, a ne delove teritorije
iste države, međunarodne granice nije moguće mirno menjati jednostranom izjavom volje
jedne države. Ali, država može u skladu sa vlastitim pravilima i svojom jednostranom
voljom da menja svoje unutrašnje (administrativne) granice.“
Teritorija države se može smatrati i kriterijumom za određivanje prostornog važenja
prava, pa tako svi koji se nalaze na teritoriji te države obuhvaćeni su pravnim poredkom
iste.
Gordana Gasmi, Pravo i osnovi prava Evropske Unije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. godine
Gordana Gasmi, Pravo i osnovi prava Evropske Unije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. godine
Gordana Gasmi, Pravo i osnovi prava Evropske Unije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. godine
Gordana Gasmi, Pravo i osnovi prava Evropske Unije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. godine
2.
Stanovništvo države
Stanovništvo jedne države čine ljudi koji žine na njenoj teritotiji, odnosno, njeni
građani. Pojam stanovništva i pojam naroda se ne mogu izjednačiti, jer stanovništvo države
mogu da čine više naroda, što uglavnom i jeste slučaj. „Danas se smatra da stanovništvu
države pripada pojedinac koji je „uključen u personalnu sferu važenja njenog pravnog
poretka“, koja je ograničena međunarodnim pravom.“
Stanovnici države imaju državljanstvo iste, tj. imaju određena prava i obaveze
ustanovljene zakonom kao građani zemlje u kojoj žive. Državljanstvo se može odrediti na
dva načina – kao pravna celina ili kao pravni odnos. „Državljanstvo kao pravna celina
predstavlja skup pravnih normi kojima se regulišu odnosi povodom državljanstva.
Državljanstvo kao pravni odnos predstavlja ličnu vezu javnopravnog karaktera između
nekog lica i države, na osnovu koje to lice stiče građanska, politička, socijalna i druga prava
i obaveze, tj. status državljanina.“
Osim njenih državljana, stranci (državljani neke druge države) koji u određenom
trenutku ili vremenskom periodu borave na teritoriji države su takođe njeni stanovnici, i
kao takvi su u obavezi da poštuju pravni poredak koji vlada u toj državi i snose posledice u
slučaju nepoštovanja istog.
Državljanstvo se stiče na više načina, koji su definisani i Ustavom i zakonima, ali
osnovni način za dobijanje državljanstva je rođenje - dete nasleđuje državljanstvo svojih
roditelja ili stiče državljnastvo države na čijoj teritoiji je rođeno. Stranac koji ispuni izvesne
uslove, kao što su određeni period boravka, brak sa državljaninom, zaposlenje, može dobiti
državljanstvo. Prestanak državljanstva se može desiti iz više razloga: neizvršenje dužnosti
državljanina, zbog udaje ili razvoda, otpusta iz državljanstva ili odricanjem od
državljanstva.
Dragan Mitrović, Osnovi prava, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine
Dragan Mitrović, Osnovi prava, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine
Dragan Mitrović, Osnovi prava, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti