UNIVERZITET  PRIVREDNA AKADEMIJA 

NOVI SAD 

FORKUP

                                                        

Seminarski rad:

IDEJA PREDUZETNISTVA

Predmet:

PRAVNI POLOZAJ PRIVREDNIH ORGANIZACIJA

      Profesor:

Student:

                                                                        LAMARTIN

                                              

Beograd, 2009/10.

SADRŽAJ

1. UVOD
2. POJAM PREDUZETNIK-PRIVATNIK
3. ZNACAJ PREUZETNISTVA
4. IDEJA PREDUZETNISTVA
5. ŠTA CINI PREDUZETNIKA
6. KAKO SE POCINJE-REGISTRACIJA
6.1. OPSTA UPUSTVA ZA OSNIVANJE PREDUZETNIKA
6.2. PROMENE KOD PREDUZETNIKA
6.3. BRISANJE PREDUZETNIKA IZ REGISTRA
6.4. POTVRDE
7.ZAKLJUČAK
LITERATURA

background image

2.

ZAMENICI PREDSEDNIKA IZVRŠNOG ODBORA ZAJEDNICE 

PREDUZETNIKA PKS

Tatjana Maglić - Sombor , Todor Gole – Priboj 

3.

ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA ZAJEDNICE PREDUZETNIKA PKS 

Skupština Zajednice preduzetnika Privredne komore Srbije je najviši organ 

zajednice i broji 100 članova koji se biraju u skladu sa Statutom Privredne 

komore Srbije.

Skupštinu čine predstavnici opštih udruženja preduzetnika koje biraju organi 

zajednice udruženja preduzetnika obrazovanih pri Privrednoj komori Vojvodine, 

Privrednoj komori Kosova i Metohije, Privrednoj komori Beograda i regionalnim 

privrednim komorama.

Konstitutivna sednica Skupstine Zajednice preduzetnika PKS odrzana je 

30.03.2007. godine i na njoj su izabrani:

1. PREDSEDNIK SKUPŠTINE I ZAJEDNICE PREDUZETNIKA PKS 

Miroslav Miladinović  –  Kruševac

  

2. POTPREDSEDNICI ZAJEDNICE PREDUZETNIKA PKS 

Snežana Kostić – Kosovska Mitrovica 

Slavko Novaković –  Novi Sad

  

3. ČLANOVI SKUPŠTINE ZAJEDNICE PREDUZETNIKA PKS 

SLUŽBA ZAJEDNICE PREDUZETNIKA 

Služba Zajednice preduzetnika PKS obavlja stručne i administrativne poslove za 

potrebe Zajednice preduzetnika Privredne komore Srbije.

Pored toga, Služba Zajednice preduzetnika predstavlja efikasno i efektivno, 

konzistentno servisno (pravno, finansijsko, tržišno, edukativno) i razvojno jezgro 

za sve preduzetnike, članove Zajednice preduzetnika Privredne komore Srbije.

Služba Zajednice preduzetnika svoje dejstvo ostvaruje u sledećim nivoima:

1. edukacija, obezbeđenje informacija, razvoj svesti o potrebama 

privređivanja i promocija dobre prakse, 

2. pružanje usluga u poslovanju i konsalting za preduzetnike sa nedovoljnim 

kapacitetima za samostalno funkcionisanje. 

Služba Zajednice preduzetnika bavi se pružanjem usluga preduzetnicima kao 

glavnom konstitutivnom elementu komorskog članstva. To su sledece aktivnosti:

opšte aktivnosti

 (zaštita poslovnih interesa članica, lobiranje za prohodan, 

stimulatvan i održiv poslovni ambijent, tržišna istraživanja i ekonomska 

analiza, organizacija sastanaka, workshop, seminara, publikovanje 

poslovnih direktorijuma), 

specijalizovane aktivnosti

 ( informacije o spoljnoj trgovini, organizacija i 

učešće na trgovinskin sajmovima, formiranje izložbenih centara u zemlji i 

inostranstvu, publikovanje međunarodnih poslovnih direktorijuma, obuka 

za izvoznike, organizacija poslovnih susreta) 

konsultantske usluge 

(savetodavne usluge u oblasti radnog prava, 

poreskog i carinskog sistema, zaštite životne sredine, zaštite potrošača, 

menadžmenta kvalitetom, tržišnih analiza, finansijskih shema i sl.) 

razvojne aktivnosti

 (profesionalna obuka, programi razvoja ljudskih 

resursa, start-up servisi, racionalizacija energetske potrošnje, modeliranje 

razvojnih strategija). 

Služba Zajednice preduzetnika PKS svojim aktivnostima utiče i na prevazilaženje 

sledećih problema koji se identifikuju u preduzetničkom sektoru: problemi iz 

oblasti pravne regulative i sistema poreza i doprinosa, problemi individualnog 

nastupa preduzetnika i neuređenosti sektora, prepreke u zakonodavnom smislu - 

javljaju se već pri osnivanju radnje / preduzeća, kroz dugotrajno i otežano 

registrovanje poslovanja, procedure koje se ne obavljaju na jednom mestu, 

problemi iz oblasti marketinga – definisanje proizvoda ili usluge, obezbeđenje 

informacija da bi se izbegao rizik od promašaja u investiranju, problemi kvaliteta 

proizvoda i problemi ljudskih resursa.

Opšta udruženja 

Opšta udruženja preduzetnika osnivaju se prema Zakonu o privrednim 

komorama („Službeni glasnik RS“, broj 65/2001), u cilju zajedničkog 

unapređivanja rada i poslovanja, usklađivanja posebnih i zajedničkih interesa, 

predlaganja mera za poboljšanje uslova poslovanja i ekonomskog položaja i 

background image

da ostvari svoje poslovne ideje. Ideje se uvek oslanjaju na značajno i detaljno, po 

pravilu iz prve ruke, poznavanje neke industrije i tržišta, potreba kupaca, 

tehnologije, načina prodaje i distribucije. U osnovi tih ideja je čvrsto verovanje u 

postojanje tržišne prilike koja je neiskorišćena. Svim preduzetnicima je 

zajednička strast. Strast prema onome što rade, strast prema svojim tržišnim 

idejama i ogromna želja da ih ostvare. Ta strast im pomaže da svesno prihvate 

visok nivo ličnog, profesionalnog i finansijskog rizika koji je neophodan za 

ostvarenje te tržišne prilike.

Takođe im je zajedničko da svi hoće da upravljaju sopstvenom sudbinom i da im 

drugi ne određuju šta će da rade. Ključni pomovi za preduzetnika su: 

znanje

 

- tržišta, kupaca, potreba, tehnologije, neke delatnosti 

ideja 

– san - cilj 

neiskorišćena tržišna prilika

 

strast 

visok nivo rizika

U Americi, ako ste privatnik obućar, prevodilac, samostalni umetnik, advokat, 

lekar, vodite mesaru ili bakalnicu i to je sve što želite da radite, velika većina ljudi 

vam neće reći da ste «entrepreneur» - preduzetnik. Reći će pre: privatnik (sole 

proprietor) ili vlasnik male radnje. Pod preduzetnikom se misli nešto malo više. 

Npr. ako imate ideju  da napravite seriju bakalnica ili mesara, obućarskih radnji, 

stomatoloških ordinacija, i radite na tome. Tim idejama dobijate taj neopipljivi 

kvalitet čoveka koji razmišlja o tržištu i pronalazi nove, bolje, efikasnije načine da 

zadovolji potrebe tog tržišta. Da promeni i unapredi stvari. Da preduzme nešto 

novo na tržištu. Preduzetnik. 

Stvari naravno nisu crne ili bele i linija razgraničenja nije jasno povučena. Ali je 

činjenica da kad većina ljudi u Americi kaže preduzetnik, ne misli na privatnika, 

misli na preduzimača koji traži nova rešenja na tržištu. Prepoznavanje ovog 

ekstra kvaliteta im je ušlo u kulturu i posebno se ceni u društvu. To naravno ne 

znači da se privatnici ne cene. Naprotiv. Njih je mnogo više od preduzetnika i 

takođe su jako važni za dobro funkcionisanje cele ekonomije i tržišta. Samo se 

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti