Sklapanje braka

Visola škola strukovnih studija za menadzment u saobracaju Niš

Predmet: Opešta Sociologija

Tema: Sklapanje braka

Mentor: Student:
Prof. Dr Andon G. Kostadinović

1. Decembar 2013 godine

Uvod………………………………………………………………………………………………..…….……..1

Oblici porodice

……………………………………………………………………………………………...3

Savremeni brak……………………………………………………………………………………….…….4
Teorija ženskog miraza…………………………………………………………………………..……..5
Posedovanje kod sklapanja braka……………………………………………….………………..7
Pokret tokom sedamdesetih godina dvadesetog veka……….…………….…………..7
Od braka iz ljubavi do ljubavi bez braka…………………………………………….…..….….8
Slobodna veza ne rusi instituciju porodice…………………………………………..…..…..8
Mešanje kategorija……………………………………………………………………………..……....8
Ponovo stupanje u brak……………………………………………………………………..….….…8
Žene i brak………………………………………………………………………………………..………...9
Mešoviti brakovi……………………………………………………………………………….…..…….9
Kohabilitacija……………………………………………………………………………….………...….10
Ka homoseksualnom braku…………………………………………………….…….……..…....10
Nasilje u braku……………………………………………………………………………………….…..10
Domaćinstvo sa jednim roditeljem ……………………………………………….……….....10
Rekonstrukcija porodice………………………………………………………………………..…..11
Poligamija………………………………………………………………………………………….….…..11
Monogamija………………………………………………………………………………………….…..11
Promena stavova…………………………………………………………………………………..…..11
Funkcija porodice……………………………………………………………………………..……....12
Zaključak……………………………………………………………………………………………….…..12
Literatura………………………………………………………………………………………………..…13

UVOD

Porodica je primarna društvena grupa koju čine lica vezana brakom i srodstvom, međusobno
povezani u cilju zadovoljenja raznovrsnih potreba. Porodica kao osnovna društvena ćelija
predstavlja prirodu,najčešće je porodica sinonim sigurnosti, topline, pažnje, ljubavi,
razumevanja.
Osnovne funkcije porodice su:
Biološka ( reprodukcija i rađanje)

Potpuna- porodica koja se sastoji od supružnika i dece

Nepotpuna- ovo je porodica u kojoj ne dostaje jedan supružnik, roditelj (zbog razvoda, smrti)

Integrisana- porodica u kojoj postoji čvrsta povezanost, gde postoji osećanje,
u ovoj porodici njeni članovi se osećaju sigurno, zaštićeno, donose zajedničke odluke.

Dezintegrisana-karakteriše daljivanje članova jednih od drugih, odsustvo zajedničkih ciljeva i
odluka emocijalno ,,hlađenje’’ i ravnodušnost. Za ovakvu porodicu možemo reći da ne postoji
duboka emocijalna vrednost za svoje članove, osecaju se usamljeno i imaju strah da se
povere jedi drugima.

Sklapanje braka:

Model braka u zapadnoj Evropi je tokom proteklih vekova dugo karakterisalo, između
ostalog, kasno stupanje u brak. Odrasli ljudi se venčavaju svojom voljom, a ne deca koju
roditelji venčavaju. Sociolozi su dugo tvrdili da je takav model plod industrijalizacije.
Međutim, već u prvim vekovima naše ere Pol Vejn (1984) dokazao je veću zastupljenost
osećanja kod supružnika.
Od srednjeg veka u francuskom društvu hrišćanske religije i morala brak je zasnovan na
pravu koje uređuje seksualnost. Brak je i dalje institucija zato što predstavlja ključni stub
društvene reprodukcije. Žena je njegov glavni stub, stupanjem u brak ona dobija status
odrasle osobe i stiče pravo na rađanje.
Ovaj model radikalno se promenio u periodu od nekoliko decenija, brak označava ,,pravni
akt“, ali takodje i ,,bračni život“ ali primetne su i društvene promene u životu bračnog para.

Savremeni brak

Kraj 19. i prvu polovinu 20. Veka karakterišu intenzivna sklapanja braka. Kod trgovaca,

zanatlija, kvalifikovanih radnika, imućnih seljaka,Buržoazije, brak predstavlja ustanovu.

Zlatno doba sklapanja braka u Francuskoj

Utvrđeno je da je do 1972. Godine ukupan broj sklopljenih brakova u Francuskoj rastao tako

da je broj venčanja te godine dostigao rekord od 416.500. Karakteristike bračnog modela bile

su sledeće:

Njegov intenzitet

Mladost supružnika

Mali ali i stabilan broj razvoda

Povišeni stepen fartiliteta

Samo 5 procenata žena rođenih oko 1940 godine ostaće neudate.