Standardni istraživački instrumenti,plan uzorka, metodi kontaktiranja,marketing merenja
STANDARDNI ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI, PLAN
UZORKA, METODI KONTAKTIRANJA, MARKETING
MJERENJA
(SEMINARSKI RAD)
MARKETING MENADŽMENT ISTRAŽIVANJA
SEMINARSKI RAD
1.UVOD
Istraživanje tržišta je osnovna funkcija marketinga i može se reći da
nema marketinga bez istraživanja tržišta. Marketing rukovodstvo u svojoj
poslovnoj aktivnosti mora kontinuirano donositi odluke i izvršavati ih,
kako bi realizovalo postavljene ciljeve marketinga, a time i ciljeve poslovne
politike preduzeća u cjelini.
Najćešće su to odluke o razvoju novih proizvoda, o penetraciji na nova
tržišta, o izboru kanala distribucije, o promociji proizvoda itd. Odluke se ne
mogu donositi na bazi intuicije i mišljenja pojedinca, već na bazi
objektivnih činjenica dobijenih naučnim metodama istrživanja tržišta.
Poznato je da se rizik u poslovanju ne može potpuno eliminisati, ali je isto
tako činjenica da se on kroz istrživanja tržišta može značajno reducirati.
Tržište je mjesto gdje se ispoljavaju svi problemi u vezi proizvoda,
potrošača, promocije, kanala distribucije i uticaja državne regulative. Da bi
se riješio problem i donijela racionalna odluka potrebno je imati tačne,
adekvatne i pravovremene informacije jer marketing radi u uslovima koji
2

MARKETING MENADŽMENT ISTRAŽIVANJA
SEMINARSKI RAD
↓
↓
↓
↓
2.FOKUS
2.KVALITETNE
2.VELIČINA
2.TELEFONOM
GRUPA
MJERE
UZORKA
↓
3.ISPIT-
↓
↓
↓
IVANJEM
3.MEHANIČKI
3.PROCESI
3.LIČNI
UREĐAJI
UZROKOVANJA
INTERVJU
↓
4.PODACI O
↓
PONAŠANJU
4.ONLINE
INTERJU
↓
5.EKSPERI-
5.SMS
PORUKA
MENTALNO
ISTRAŽIVANJA
3.PRIKUPLJANJE INFORMACIJA
↓
4.ANALIZA INFORMACIJA
↓
5.PREZENTOVANJE DOBIJENIH REZULTATA
↓
6.DONOŠENJE ODLUKE
1.Procesi marketing istraživanja sa šemom razvoja plana istraživanja
(izvor Marketing menadžmet istraživanje,Vladimir Stojanović, str.109 i
112) Autor
3.STANDARDNI ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI
Prolikom prikupljana primarnih podataka ,marketing istraživačo
imaju na raspolaganju tri standardna istraživačka instrumenta:
4
MARKETING MENADŽMENT ISTRAŽIVANJA
SEMINARSKI RAD
1.upitnik,
2.instrument kvalitativnih mjera i
3.instrument mehanički mjera.
3.1. UPITNICI
Upitnik se sastji od seta pitanja koja se postavljaju ispitanicima i
daleko se najviše koriste pri prikupljanju primarni podataka.Pitanja u
upitniku mogu biti:
otvorena-ona na koja ispitanik odgovara vlastitim riječima,nema
nikakvih mogućnosti izbora
zatvorena-pružaju ispitaniku mogućnost izbora jedan ili više
ponuđenih odgovora
Upitnik se obično podešava tako da se iz njega mogu vidjeti podaci o
instituciji koja sprovodi istraživanje, podaci o socilološkim i
socioekonomskim obilježjima ispitanika i podaci koji čine sadržinu
informscija što se skupljaju od ispitanika. Podaci o instituciji treba da
ukažu za za koga se ispitivanje vrši. Ovi podatci obično se unose u zaglavlje
upitnika. Podaci o sociološkim i socioekonomskim obilježjima ispitanika
čine drugi dio upitnika. Ovi podaci treba da pokažu od koga su sakupljeni,
iz njih saznajemo strukturu ispitanika. Ovi podaci su isključivo činjenice,
njih popunjava anketari oni nam pokazuju vrijednost reprezentativnosti
uzorka. Podaci iz treće grupe su najvažniji dio za istraživački projekat.
Ovoj grupi pitanja se mora posvetiti najveća pažnja. Najpoželjnije je da tu
grupu pitanja sastavlja tim stručnjaka. Da bi se dobio pravi odgovor na
pitanje potrebno je da se ispune tri uslova pri kreiranju upitnika, a to su:
ispitanici moraju razumjeti pitanje,
moraju biti u stanju da daju tražene informacije i
moraju biti spremni da ih daju.
5

MARKETING MENADŽMENT ISTRAŽIVANJA
SEMINARSKI RAD
FINALNI UPITNIK
1.Faze u razvoju upitnika
(izvor Marketing menadžmet
istraživanje,Vladimir Stojanović, str.118.) Autor
Faza planiranja
se zasniva na preciznom definisanju istraživačkog
problema-eksplorativno istaživanje, neophodne informacije, definisanje
istraživačke populacije, određivanje ciljnih grupa kao i metoda ispitivanja.
Faza dizajniranja
upitnika odnosi se na izradu instrumenata za
ispitivanje i vezana je za donošenje odluke o: redoslijedu tema koji treba
da bude takav da počinje sa lakim pitanjima da bi se ispitanik opustio da bi
mogao odgovore na pitanja „osjetljivog karaktera“.Dobro strukuirani
upitnici imaju logičan tok i za to ne smiju biti dvosmisleni, sugestivni ili sa
nerazumljivim pitanjima, jer se tada gubi“logički tok“.Potrebno je
izbjegavati nejasne odgovore.
Primjer:Ako radimo istraživanje o posjćenosti restorana u Banjojluci, i
postavimo pitanje:“Posjećujete li npr.restoran „Kazamat“ zato što su Vam
drugi restorani skupi?“, a kao odgovor damo opcije
da
ili
ne
. Pri odgovoru
ne
za jednog ispitanika to može da znači da ne posjećuje restoran
„Kazamat“,ali mu drugi restorani nisu skupi, a zadrugog može značiti da
posjećuje restoran „Kazamat“,ali mu drugi restorani nisu skupi.
Nakon dobro dizajniranog istraživačkog upitnika, slijedi provjera na
reprezentativnom uzorku u cilju otkrivanja eventualnih nedostataka. Ova
probna faza treba uglavnom da ukaže na potrebeodređene korekcije. Ova
faza „redizajniranja“ pitanja osim provjere upitnika pruža i prve
preliminarne podatke za procjenjivanje troškova istraživanja.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti