SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

OSNOVE MATLABA

doc. dr. sc. Željko Ban

Zagreb, 2003.

SADRŽAJ

1.

UVOD

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

2.

POKRETANJE I ORGANIZACIJA MATLABA

. . . . . . . . . . . . . . . . 2

2.1.

Pokretanje  Matlaba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

2.2.

Organizacija Matlaba i strukture podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3.

VARIJABLE

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

3.1.

Interne  varijable . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.2.

Eksterne  varijable . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

3.3.

Definiranje  varijable . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
3.3.1. Vektori  i  matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
3.3.2. Definiranje  niza  brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
3.3.3. Ekstrakcija  dijela  matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
3.3.4. Polja  cell-ova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
3.3.5. Strukture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.4.

Brisanje  varijabli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.5.

Naredbe za rad s diskom, kontolu ispisa i naredbe operacijskog sustava . . . 14
3.5.1. Spremanje varijabli na disk i njihovo učitavanje . . . . . . . . . . . . . . . . 14
3.5.2. Naredbe operacijskog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.5.3. Naredbe  za  kontrolu  ispisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

4.

Operacije u Matlabu

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

4.1.

Aritmetički  operatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

4.2.

Relacijski  operatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

4.3.

Logički  operatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

4.4.

Naredbe odluke i ponavljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

5.

Funkcije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

5.1.

Elementarne matemetičke funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
5.1.1. Trigonometrijske i ciklometrijske funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
5.1.2. Logaritamske i hiperbolne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
5.1.3. Ostale funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

5.2.

 Funkcije za obradu vektora i matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
5.2.1. Funkcije za definiranje matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
5.2.2. Relacijske i logičke funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
5.2.3. Funkcije za obradu vektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
5.2.4. Funkcije za obradu matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

5.3.

Funkcije za obradu stringova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

5.4.

Funkcije za rad s polinomima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

5.5.

M  funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

6.

GRAFIČKE FUNKCIJE MATLABA

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

6.1.

Dvodimenzionalni  grafički  prikaz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

6.2.

Funkcije za uljepšavanje slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

background image

Uvod

1

1.

UVOD

Potreba brze obrade laboratorijskih mjernih rezultata, kao i potreba za računanjem

zasnovanom na matričnoj aritmetici dovela je do stvaranja osnovnih verzija programa za računanje
u tehničkim znanostima kojima pripada i Matlab, razvijen od tvrtke MathWorks Inc. U grupi
programa za računanje u tehničkim znanostima razvio se čitav niz programa, a od većih i
poznatijih uz Matlab možemo spomenuti Matrix

x

 i Easy. Svi ovi programi nastali su iz istih

potreba, pa imaju i slična korisnička sučelja i način rada, no sama izvedba i struktura su im
različiti. Osnovna jezgra Matlaba izgrađena je u osnovi oko matričnog kalkulatora s mogućnošću
izvršavanja niza naredbi grupiranih u 

Skriptu, 

odnosno funkciju. Mogućnost pisanja funkcija u

Matlabu omogućila je izgradnju čitavog niza alata (Toolbox) koji danas zajedno s osnovnom
jezgrom i korisničkim sučeljima čine Matlab. Upravo ova modularnost i otvorenost Matlaba za
definiranje novih alata postala je velika prednost Matlaba u odnosu na ostale slične programe, koji
imaju zatvorenu strukturu i nadogradnja je moguća samo od proizvođača. Otvorenost Matlaba
omogućila je da praktično svi njegovi korisnici postanu u neku ruku i razvojni tim samog Matlaba.
Tijekom razvoja u Matlabu su razvijeni alati za većinu djelatnosti iz područja tehničkih znanosti,
a postoje i neki alati koji se primijenjuju izvan područje tehničkih znanosti.

Cilj ove skripte je prikaz osnovnih mogućnosti Matlaba, a to praktično znači njegove

osnovne jezgre i nekih općenito češće korištenih alata. To znači da je skripta namijenjena
početnicima u korištenju Matlaba. Prema tome, u skripti je prikazana gruba organizacija Matlaba
koja korisniku omogućuje lakše shvaćanje logike rada s programom. Nadalje, navedene su
strukture podataka koje se koriste u programu kao i operacije i funkcije koje su dio osnovne
jezgre Matlaba. S obzirom da je rezultat proračuna često potrebno prikazati i grafički, prikazane
su  i grafičke funkcije Matlaba, kao i M funkcije koje omogućuju korisniku automatizaciju i
ubrzanje računanja i prikaza rezultata. 

Mogućnosti Matlaba ovime nisu niti približno iscrpljene. No mogućnosti kao što su

simuliranje dinamičkih sustava, obrada signala, rad sa simboličkim izrazima, generiranje
upravljačkog koda za procesorske sustave za rad u stvarnom vremenu i mnoge druge zahtijevaju
detaljniji pristup svakom od pojedinih modula. No, kvalitetna dokumentacija i struktura 

Help-a

u Matlabu, svakom korisniku nakon prikupljenih osnovnih znanja o programu omogućuju
samostalno proširenje znanja i rada s Matlabom.

Matlab - Organizacija, osnovne strukture i osnovne operacije

2

Sl. 2.1. Znak programskog paketa Matlab.

2.

POKRETANJE I ORGANIZACIJA MATLABA

Matlab je interaktivni matrični kalkulator interpreterskog tipa, zasnovan na varijablama

koji omogućuje izvođenje Matlab funkcija, i posjeduje grafičko korisničko sučelje. Naziv
MATLAB dolazi od engleskih riječi MATrix LABoratory, što označava njegova osnovna
svojstva, a to su rad s matričnim varijablama i primjena kod obrade mjernih rezultata u
laboratoriju.

2.1.

Pokretanje Matlaba

Pokretanje programa Matlab ovisno je o računalnoj platformi na kojoj se pokreće. Na PC

računalima pod Windows operacijskim sustavom Matlab je moguće pokrenuti na 3 načina. To su:

S

Dvostrukim klikom miša na ikonu Matlaba  na 

desktopu

 windowsa, 

S

Primjenom 

Start

 izbornika

(Obično se Matlab nalazi na mjestu 

Start

6

Programs

6

Matlab

6

Matlab 

),

S

Upisom naredbe 

matlab 

Run

 prozor unutar 

Start

 izbornika.

Prilikom startanja Matlab kratkotrajno prikazuje svoj znak prikazan slikom 2.1.

Nakon nestajanja Matlabova znaka pojavljuje se osnovni prozor Matlaba prikazan slikom 2.2.

background image

Matlab - Organizacija, osnovne strukture i osnovne operacije

4

Sl. 2.3.

Prozor On line dokumentacije Matlaba.

Gdje je 

naredba

 naziv naredbe za koju tražimo sintaksu. Na primjer pomoć za naredbu za crtanje

bi bila: 

help plot

.

Ukoliko nam nije poznat specifični naziv naredbe, za pomoć koristimo naredbu 

lookfor

i to tako da iza naredbe navedemo 

jednu  ključnu  riječ

 koja označava akciju koju želimo

provesti. Primjerice, potrebno je označiti osi na grafikonu, a ne zna se naredba za označavanje osi.
U tom slučaju dovoljno je iza naredbe 

lookfor

 upisati pojam koji označava oznaku (

label)

:

lookfor label

.

Kao rezultat se dobije:

PLOTYY Graphs with y tick labels on the left and right.
XLABEL X-axis label.
YLABEL Y-axis label.
ZLABEL Z-axis label.
CLABEL Contour plot elevation labels...

Za svaku od navedenih naredbi pommoću 

help

 naredbe moguće je dobiti detaljnu sintaksu. Prema

tome za označavanje x-osi moguće je koristiti naredbu 

xlabel,

 za y-os naredbu 

ylabel

 itd.

Naredbe 

help

 i 

lookfor

 daju sažeti prikaz sintakse naredbe i korisne su i iskusnim korisnicima

Matlaba. Detaljan prikaz svih naredbi i funkcija Matlaba raspoloživ je u Matlabovoj dokumentaciji
u Html i Pdf obliku. Do dokumentacije se dolazi iz 

Help

 izbornika odabirom opcije 

Matlab Help

.

Spomenuti izbornik otvara prozor prikazan slikom 2.3.

Želiš da pročitaš svih 38 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti