Integralni tansport
INTEGRALNI
TRANSPORT
PRVI DEO

2. Automatizacija i mehanizacija transportnih procesa uz postepen prelaz na upravljanje računarima i
kibernetikom
3. Uvođenje integralnih sistema transporta
4. Stalno poboljšanje organizacije upravljanja uz neprekidno usavršavanje industrijskog transporta
5. Smanjenje broja zaposlenih primenom mehanizacije i automatizacije
Kod nas je visoko učešće transportnih troškova u ukupnim troškovima što je posledica:
1. Neprikazivanja i neanaliziranja troškova industrijskog transporta
2. Niskog nivoa tehnologije industrijskog transporta
3. Zapostavljanja uloge i značenja industrijskog transporta naročito na mestima gde je on važan faktor
organizacije i funkcionisanja proizvodnje
4. Nepoštovanje tehničko-tehnoloških i ekonomskih zahteva pri projektovanju kapaciteta.
Međuzavisnost procesnog međupogonskog i spoljnjeg industrijskog transporta
Tehnologija industrijskog transporta se nalazi između tehnologije proizvodnog procesa i javnog transporta.
Tehnologija proizvodnih procesa utiče na izbor vrste i oblika industrijskog transporta. Tehnološka povezanost
industrijskog transporta i javnog transporta je u tome što veliki deo funkcije javnog transporta se ostvaruje
spoljnim industrijskim transportom. Industrijski transport se deli na unutrašnji i spoljni transport.
Unutrašnji transport se deli na:
1. Unutar-pogonski (procesni)-vezan za tehnički proces industrijske proizvodnje
2. Međupogonski-premeštanja koja nisu u tehničkom procesu proizvodnje
3. Prolazni transport-sjedinjuje prethodna dva-premeštanje sredstava od poslednje operacije jednog
pogona do prvog proizvodnog mesta drugog pogona
Spoljni transport: nije povezan sa tehničkim procesom proizvodnje (dovoz sirovina do fabrike i odvoz gotovih
proizvoda od fabrike do punkta predaje javnom transportu)
Teži se ukidanju međupogonskog transporta na račun spoljnjeg javnog transporta. Spoljni i javni transport
počinju tamo gde se završava proces proizvodnje. Razlika je što javni transport počinje i završava u sveri
prometa, a spoljni se produžava do procesa proizvodnje, tako da je spoljni industrijski transpor produženje
procesa proizvodnje u sveri prometa i time ostvaruje značajan deo funkcije javnog transporta.
Tehnološka povezanost industrijskog i javnog transporta
Industrijski kolosek-kolosek koji se priključuje u stanici ili otvorenoj pruzi i služi za otpremu i dopremu
robe za nosioce prava korišćenja. Vezani su za postrojenja javne železničke mreže i opslužuju postrojenja koja
nisu u vlasništvu železničke uprave i to bez usputnog pretovara. Industrija i železnica sklapaju ugovore koji
predviđaju način eksploatacije. Sa ovih koloseka se pokreću vozovi i to najčešće maršutni. Veza između
spoljnjeg industrijskog železničkog transporta i javnog železničkog transporta je kao i veza tehnologije
unutračnjeg transporta i tehnologije proizvodnje. Osnovni cilj jedinstvene tehnologije je racionalno
manipulisanje robom i ostvaruje se u dve etape: 1. Israživanje i analiza proizvodnje, železničkih tokova,
unutraašnjeg transporta, skladištenje. Odatle proizilaze zahtevi za industrijskim železničkim transportom. 2.
Razrada jedinstvene tehnologije transporta.
Cilj je efikasna otprema i dopreme materijala, kao i korišćenje sredstava, a time i sniženje troškova.
Savremeni kombinovani transport
Predstavlja posledicu standardizacije kontenera, paleta, viljuškara, kao i uvođenje automatizacije. To je
transport koji se obavlja istim transportnim sudom, a pri tom se koristi najmanje dva vida transporta. Ako se
roba usput pretovara onda se radi o lomljnjom (odvojenom) transportu, a to nije kombinovani. Ako se
transport vrši samo jednim vidom i to od vrata do vrata reč je o direktnom transportu. Korišćenjem
kombinovanog transporta stvara se transportni lanac čiji je cilj skraćenje vremena prevoza i smanjenje
troškova. Da bi se to ostvarilo neophodna je saradnja svih učesnika u transportnom lancu.
KOORDINACIJA I KOOPERACIJA U TRANSPORTU
Koordinacija saobraćaja
Jedinstveni (koordinisani) transport treba da ispuni sledeće zahteve:
1. Da odgovara geografskim, provrednim i kulturnim uslovima kao i odbrani zemlje za koju je stvoren
2. Da bude prilagođen veličini i strukturi prevoza
3. Pojedine grupe prevoza treba da budu opremljene takvom infrakstukturom, voznim parkom i
organizacijom da mogu da ispuezadatke u okviru sistema
4. Integralne delove sistema usmeriti na izvršenje onim sredstvima koja imaju najviši stepen ekonomske
efikasnosti.
Koordinacija u širem smislu znači da sredstva dodeljena saobraćaju treba da budu raspoređena između
pojedinih saobraćajnih grana na način koji obezbeđuje najbolji kvalitet usluge i da svaka grana koristi onaj deo
ograničenih sredstava zajednice koji obezbeđuje njenu optimalnu proizvodnju.
Ciljevi koordinacije:
1. Formiranje jedinstvenog transportnog sistema zemlje
2. Usmeravanje investicija i ulaganja pojedinih vidova transporta
3. Optimalni razvoj transportnih sistema
4. Povećanje kvaliteta transportnih usluga
5. Minimalizacija troškova distribucije
6. Stvaranje uslova za uvođenje i primena savremenih tehnologija
Razgraničenje svere primene pojedinih grana saobraćaja i racionalna podela prevoza među njima.
Za razvoj koordinacione aktivnosti potrebno je imati u vidu:
1. Na kojem stepenu se ova aktivnost razvija
2. Vremenski period za koji se koordinacija računa
3. Predmet koordinacije
Koordinacija saobraćaja se deli:
1. Plansko-ekonomsku- planiranje robnih i putničkih prevoza i njihov raspored na svaki vid transporta.
Ovde se podrazumeva utvrđivanje i razrada:
a) stanja i strukture pojedinih vidova transporta
b) jedinstvene metodološke osnove tarifnog sistema za svaki vid transporta
c) unifikacija planskih i drugih pokazatelja
2. Tehnička koordinacija-obuhvata projektovanje pojedinih transportnih pravaca, njihove prevozne i
propusne moći, itd. Podrazumeva usaglašavanje vidova transporta i korisnika transporta u cilju
efikasnog korišćenja U/I frontova, unifikaciju i standardizaciju U/I mašina itd.
3. Tehnološka koordinacija podrazumeva:
a) Kompleksan sistem eksploatacije različitih vidova transporta sa optimalnom organizacijom
robnih tokova
b) Koordinacija rada raznih vidova transporta po zajedničkom redu vožnje
c) Uvođenje jedinstvenih tehnoloških procesa rada u U/I punktovima
d) Primena zajedničkog informacionog sistema

kraćem vremenu vezanosti saobraćajnih sredstava. Drugi vid kooperacije je organizovanje sabirnog
vida transporta (denčana roba), gde organizaciju i manipulisanje robom obavljaju špedicije.
2. Kooperacija u tehnologiji integralnog transporta-prevoz robe bez promene transportnog suda.
Ostvaruje se samo ako su troškovi dopreme i otpreme robe kamionom do i od stanice zajedno sa
troškovima prevoza robe železnicom manji od troškova prevoza robe direktno kamionom. Ovakav vid
kooperacije je HUCKE-PACK (hak-pak) saobraćaj. Zahteva pararelan razvoj oba vida transporta.
Problem je prilagođenje kamiona profilima železnice što dovodi do smanjenja tovarnih kapaciteta
kamiona. Drugi vid kooperacije je prevoz kontenera, pri čemu se pravi razlika u prevozu malih,
srednjih i velikih kontenera.
Kooperacija rečnog i ostalih vidova transporta
Rečni saobraćaj je samo jedan član transportnog lanca. Funciju prikupljanja i distribucije robe vrše drumski i
železnički saobraćaj. Samo prevoz masovne robe obezbeđuje takav obim transporta koji omogućava realizaciju
potrebne gustine saobraćaja i ekonomično korišćenje transportnih sredstava.
1. Kooperacija u klasičnoj tehnologiji
a) kooperacija rečnog i železničkog saobraćaja: razvijan u vreme kad se razvoj pristaništa oslanjao
na postojeće mogućnosti železnice, a drumski saobraćaj nije učestvovao u dopremno-
otpremnom saobraćaju. Lučka postrojenja železnice predstavljaju vezu između pretovarnih
postrojenja rečnog saobraćaja i celokupne železničke mreže. Preduslov za ovu koperaciju je
vremenska i tehnička kooperacija u oblasti manipulacije robom. To zavisi od organizacije rada
pristaništa. Razlikujemo: 1) svi poslovi u pristaništu objedinjeni-njima rukovodi pristanišna
organizacija; 2) železnički saobraćaj izdvojen i obavlja ga sama železnica. Postoje dva tipa:
pomoću sopstvenih sredstava i osoblja od tarifskog secišta do mesta za pretovar u pristaništu i
obrnuto i od tarifskog secišta do mesta predaje robe sopstvenim saobraćajnim sredstvima.
b) Kooperacija rečnog i drumskog transporta: drumski saobraćaj obavlja dopremno otpremne
poslove kao i prevoz robe da delu transportnog lanca. Preduslov za ovo je osnivanje
organizacije za drumski transport čije je predstavništvo u pristaništu. Zadatak mu je
organizacija optimalnog podmirenja potreba pristaništa uslugama drumskog transporta. Isto
tako neophodno je formirati i organizaciju u okviru rečnog saobraćaja koja treba da unapredi
organizaciju sa drumskim saobraćajem i optimizuje kooperaciju.
Kooperacija pomorskog ikopnenog transporta
Konkurencija između pomorskog i ostalih vidova transporta praktično ne postoji, ali je zato velika
konkurencija između domaćih i stranih luka. Zato je važna kooperacija sa kompletnim transportom koji
realizuje poslove u zaleđu luke.
1. Kooperacija u klasičnoj tehnologiji-pretovar robe sa broda se vrši najmanje dva puta, tako da se
racionalizacijom pretovara (troškovi) najpovoljnije realizuje transport. Preduslov za to je kooperacija
učesnika
a) kooperacija pomorskog i železničkog transporta: ogleda se u prilagođavanju svih vidova
saobraćaja, naročito u segmentu pretovara. Direktan pretovar brod-voz (bez skladišta) zahteva
od železnice da obezbedi vozila u vreme raspoloživosti brodskih tovarnih kapaciteta. Ako brod
ne dolazi na vreme kola se stavljaju na posebne koloseke na čekanje. To vreme (danguba) treba
da je što kraće. Znači pravi se neki vid puferaželezničkih kola. Vremensko usklađivanje
komunikacionim sistemom.
b) Kooperacija pomorskog i drumskog transporta: takođe se svodi na racionalizaciju pretovara. To
znači da pored adekvatne infrastrukture mora postojati i adekvatna organizacija puteva i
otpreme robe drumskog transporta (carina, itd). Ovde se u glavnom vrši posredan pretovar
(preko skladišta) i to pomoću mehanizacije. Za prijem i otpremu denčane robe grade se sabirna
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti