Prirodno-matematički fakultet

Univerzitet u Kragujevcu

Seminarski rad: Biodiverzitet

Kovačević Jovana 

 

*poreklo i opšta definicija

 

Biodiverzitet

 ili 

biološka raznovrsnost

 predstavlja, prema najčešće prihvaćenoj definiciji, 

sveukupnost gena, vrsta, ekosistema i predela na Zemlji.

Početkom osamdesetih godina Thomas Lovejoy uvodi pojam “biološki diverzitet” (1980.god.), a nekoliko 
godina kasnije (1986.god.), na forumu o biološkom diverzitetu u SAD, entomolog E. O. Wilson prvi put 
koristi termin “biodiverzitet”.

            Do danas ne postoji opšteprihvaćena definicija biodiverziteta. U najširem smislu, biodiverzitet 
označava sveobuhvatnu varijabilnost života: biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama.

            Prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti (

CDB - Convention on Biological Diversity

), donetoj na 

Konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju (UNCED) u Rio de Ženeiru 1992. godine, biodiverzitet je 
definisan kao “varijabilnost među živim organizmima, uključujući između ostalog, kopnene, morske i 
druge vodene ekosisteme čiji su oni deo; ovo uključuje i diverzitet unutar vrsta, između vrsta i između 
ekosistema”.

Pored vrsta divlje flore, faune, gljiva, bakterija, virusa, kao i svih ekosistema, biološka 

raznovrsnost obuhvata i vrste koje su odgajane ljudskom aktivnošću, odnosno sorte kulturnih biljaka i 
gajenih životinja. Raznovrsnost  života, kao jednu od osnovnih odrednica planete na kojoj živimo, čini i 
čovek, sa mnoštvom naroda, jezika i kultura. 

*organizacioni nivoi biodiverziteta

Biodiverzitet obuhvata više organizacijskih nivoa: genetički, specijski i ekosistemski:
-  

genetički diverzitet

: raznovrsnost DNK strukture između jedinki koje pripadaju istoj vrsti. Svaka jedinka 

na planeti poseduje specifičnu kombinaciju gena koja je jedinstvena i neponovljiva; 

specijski diverzitet

: raznolikost i specifičnost svih pojedinačnih organskih vrsta. Specijski diverzitet 

obuhvata ukupnu raznovrsnost svih organskih vrsta na Zemlji, od samog nastanka života na planeti do 
danas. Do sada je opisano i klasifikovano između  1.5 i 1.75 miliona organskih vrsta na Zemlji (

LeCointre 

and Guyader 2001, Cracraft 2002

.). Naučnici pretpostavljajuda ovaj broj predstavlja samo manji deo 

ukupnog broja  vrsta na planeti. Procene ukupnog broja vrsta variraju od 3.6 do 80, pa I preko 100 
miliona, ali najrealnije procene sugerišu postojanje 13 do 20 miliona vrsta na Zemlji (

Hammond 1995, 

Cracraft 2002

.). 

ekosistemski diverzitet

: raznovrsnost ekosistema kojima različiti organizmi pripadaju (raznovrsnost 

staništa, životnih zajednica, ekosistema i predela). Ovaj nivo biodiverziteta obuhvata ukupnu 
raznovrsnost staništa (abiotičke komponente ekosistema) i životnih zajednica (biotičke komponente 
ekosistema), kao i ekoloških procesa koji ih povezuju (kruženje supstanci, proticanje energije, trofički 
odnosi itd.) na osnovu kojih se ostvaruje jedinstvenost i funkcionalnost ekosistema kao elementarne 
ekološke jedinice biosfere.

Podele na tri organizacijska nivoa biodiverziteta trebalo bi da se prihvataju okvirno, s' obzirom da 

su sva tri međusobno povezana i uslovljena – raznovrsnost na kojoj počiva život je jedinstvena i celovita.

 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti