FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

UNIVERZITET U ZENICI

SEMINARSKI RAD

PREDMET: 

Gerijatrija sa njegom

TEMA: 

Hipertireoza

MENTOR:                                                                                STUDENT:

Prof.dr.Belma Pojskić                                                                Indira Mešić

Sarajevo, maj 2014. 

2

SADRŽAJ

1.Uvod

3

1.1. Građa i položaj štitne žlijezde

3

1.2. Hormoni štitne žlijezde i njihova uloga

4

1.3. Poremećaj funkcije štitne žlijezde

7

2.  Hipertireoza 

8

2.1. Diferencijalna dijagnoza i terapija

11

2.2. Komplikacije

12

2.3. Praćenje bolesnika

17

2.4. Savjeti

17

3. Literatura

18

background image

4

Ultrastrukturna   istraživanja   otkrila   su   da 

folikularne stanice imaju mikrovile, da su 

bogate

 

istaknutim

 

liposomima, 

endoplazmatskim   retikulomom   i   malim 

mitohondrijama.   Lumeni   folikula 

sadržavaju koloid u kojem je koncetriran 

tireoglobulin   koji   se   prikazuje   kao 

eozinofilni   materijal.   Međufolikularna 

stroma   sadržava   pojedinačne   ili   u   manje 

skupine   (tri   do   pet   stanica)   smještene 

parafolikularne  C-stanice. C-stanice mogu 

se   kadkada   dodirivati   i   graničiti   s 

folikularnim epitelnim stanicama. 

Slika 1.

 Građa štitne žlijzde, 

preuzeto sa; www.sunnysidevetclinic.com 

Preračunano je da čine 0,1% ukupne mase tkiva štitne žlijezde odraslog čovjeka, dok su neka 

istraživanja pokazala da su mnogobrojnije u djece nego u odraslih. 

U odrsalih osoba nakon 50. godine života žarišta C-stanica mogu biti normalan nalaz, što 

najvjerojatnije   odgovara   promjenama   u   hormonskom   metabolizmu,   kao   i   u   metabolizmu 

kalcija. Solidna žarišta   C-stanica čest su nalaz u posterolateralnom ili posteromedijalnom 

dijelu lateralnih dijelova štitne žlijezde i mogu se naći kod oko 28% ljudi. Većina autora 

smatra da su ta žarišta  ostatci ultimobranhijalnog tijela. 

1.2. Hormoni štitne žlijezde i njihova uloga

Štitna žlijezda stvara i sekretuje u krv hormone tiroksin, tironin i kalcitonin. Hormoni štitne 

žlijezde djeluju kompleksno i više-značajno za cijeli organizam: intenziviraju metabolizam 

proteina,   povećavaju   energetski   metabolizam,   glukoneogenezu,   mobilizaciju   glikogena, 

resorpciju glukoze u crijevima i periferno djelovanje ketaholamina, a djeluju i na sintezu 

holesterola, lipolizu te sveukupan razvoj i spolno sazrijevanje. (3) 

5

Tironin T3 je aktivna forma hormona. Tironin nastaje iz aminokiseline tirozina i sadrzi 3 

atoma joda. Poluživot ovog hormona je kratak oko 1 dan. Štitna žlijezda ga proizvodi u 

manjoj mjeri, a uglavnom nastaje u periferiji iz tiroksina koji pod uticajem enzima dejodaze 

gubi 1 atom joda i tako nastaje tironin. Gotovo sav tironin vezan je za proteine prealbumin, 

albumin i tiroksin vezujući globulin u krvi. Svega 0,4 % ovog hormona je slobodno i samo taj 

oblik je aktivni hormon.

Tiroksin   T4   takođe   nastaje   iz   aminokiseline   tirozina,   ali   posjeduje   4   atoma   joda.   Štitna 

žlijezda u najvećoj mjeri sekretuje ovaj hormon. Vrijeme poluživota je 6 dana i nalazi se u 

krvi još više vezana za proteine. Slobodno ga je svega 0,04 %. Iz njega dejodacijom nastaje 

aktivni oblik tironin.

Za stvaranje ova dva hormona potreban je jod, koji se unosi hranom iz spoljašnje sredine. Jod 

se   apsorbuje   iz   crijeva   i   dospijeva   u   cirkulaciju.   Ćelije   folikula   štitne   žlijezde   posjuduju 

transportni   mehanizam   kojim   se   jod   uzima   u   epitelne   ćelije   ove   žlijzde   i   oksidira   do 

elementarnog joda uz pomoć enzima peroksidaze. U ćelijma folikula u endoplazmatičnom 

retikulumu i golđijevom kompleksu se iz aminokiseline tirozin stvara tireoglobulin. Zatim se 

oksidirani jod uz pomoć enzima jodaze vezuje za tiroeoglobulin. Ovakav tireoglobulin se 

deponuje u sredini folikula u obliku koloida. Iz tireoglobulina se kasnije odcjepljuju mali 

segmenti   koji   se   sekretuju   u   krv   u   vidu   tiroksina   i   tironina,   a   takođe   se   i   tireoglobulin 

sekretuje u maloj količini.

Kalcitonin   je   peptidni   hormon   koji   igra   ulogu   u   regulisanju   metabolizma   kalcijuma.   On 

smanjuje koncentraciju kalcijuma u krvi tako sto podstiče njegovu ugradnju u kosti u vidu 

kalcijumfosfata.

Proizvodnja   i   sekrecija   tiroksina   i   tironina   leže   pod   kontrolom   TSH   tireostimulirajućeg 

hormona   hipofize.   TSH   stimuliše   sintezu   i   oslobađanje   ovih   hormona,   ali   i   on   stoji   pod 

kontrolom tireotropina TRH, hormona hipotalamusa koji stimuliše lučenje TSH. Tiroksin i 

tironin mehanizmom negativne povratne sprege smanjuje lučenje TRH i TSH i na taj način se 

prekida dalja sinteza hormona štitne žlijezde. Kad im koncentracija u krvi opadne odblokira 

se lučenje TRH i TSH i tako omogućava prozvodnja tiroksina i tironina. Takođe i TSH djeluje 

mehanizmom   negativne   povratne   sprege   na   hipotalamus.   Tiroksin   i   tironin   se   vezuju   na 

receptore u jedru ćelije sto dovodi do intenzivne transkripcije velikog broja gena strukturnih i 

transportnih proteina. Promjene se ostvarauju na nivou čitavog organizma.

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti