Trziste hartija od vrednosti
1 |
P a g e
UNIVERZITET U BEOGRADU
BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA
SEMINARSKI RAD
TRZISTE HARTIJA OD VREDNOSTI
Profesor: Nevenka Nićin
Beograd, januar 2012
2 |
P a g e
SADRZAJ:
1. UVOD
2. PRIMARNO TRZISTE AKCIJA I INICIJALNA JAVNA PONUDA AKCIJA
Osnovna obelezja primarnog trzista akcija i akcijskog kapitala
Vrste akcija – osnovna obelezja I dividenda
Primarno trziste I donosenje odluke preduzeca o inicijalnoj javnoj ponudi akcija
Proces inicijalne javne ponude akcija
Potcenjenost I precenjenost cene akcija inicijalne javne ponude
Determinante utvrdjivanja cene akcija inicijalne javne ponude
3. SEKUNDARNO TRZISTE AKCIJA I TRZISNA MIKROSTRUKTURA
Sekundarno trziste akcija
Berze, oblici trgovine I berzanski ciklus
Organizacija poslovnih aktivnosti na berzi
Proces trgovanja I transakcije na berzama
Kotacija trzista akcija I indeksi trzista akcija
Indeksi Beogradske berze
4. PROCENA VREDNOSTI AKCIJA, RIZIK I HIPOTEZA EFIKASNOG
FINANSIJSKOG TRZISTA
Procena vrednosti akcija: cena- zarada I model dividendnog diskonta
Teorija racionalnih ocekivanja
Hipoteza efikasnog finansijskog trzista – primena racionalnih ocekivanja u funkciji
formiranja HOV

4 |
P a g e
OSNOVNA OBELEZJA PRIMARNOG TRZISTA AKCIJA I AKCIJSKOG
KAPITALA
1.
Osnovna obelezja trzista akcija
. Trziste akcija omogucava deficitarnim jedinicama da na
efikasan nacin I jeftino obezbede sredstva za poslovanje. U zamenu za sredstva, korisnici
sredstava (kompanije) ustupaju
vlasnicka
prava
u kompaniji, kao I novcani tok u obliku
dividende
.
Obicne akcije predstavljaju osnovno potrazivanje vlasnistva u kompaniji.
Emitenti akcija mogu biti: kompanije, preduzeca, banke I druge depozitne I nedepozitne
institucije. Za razliku od
obveznica koje obezbedjuju unapred poznati prinos u obliku kamate,
akcije vlasniku ne obezbedjuju unapred poznat zagarantovan prinos.
U stvari prinos zavisi od rezultata rada privrednih subjekata koji su do kapitala dosli emisijom
akcija.
U samoj raspodeli ostvarenog profita ucestvuje
skupstina akcionara.
Akcije
kao sertifikati u suvlasnistvu, odnosno elektronski zapisi, simbolizuju vlasnistvo nad : a)
odredjenim delom kapitala
I b)
odredjenim delom imovine.
Osnivanje akcionarskih drustava se ostvaruje emisijom I plasmanom akcija. Prve emitovane
akcije nazivaju se I osnivacke akcije, I samo se kod njih prodajna vrednost poklapa sa
nominalnom vrednoscu.
Svaka nova emisija se vrsi radi povecanja osnivackog kapitala, a akcije kojima se to postize
nazivaju se
novim akcijama ili mladicama.
Ta razlika izmedju nominalne I prodajne vrednosti
naziva se
kapitalna dobit
ili
kapitalni visak
I uplacuje se u fond akcionarskog drustva.
Osnovna obelezja akcija.
Prethodna izlaganja su nas uvela u elementarno razumevanje
akcionarstva. Medjutim, treba pojasniti jos neke specificnosti I razlike izmedju finansiranja
putem obveznica I akcija. Izmedju ostalog, to su:
a)
kod vlasnickih instrumenata kompanije emitenti nisu obavezne da placaju dividendu
.
Dok kod dugovnih instrumenata
(obveznica)
emitenti vrse isplatu
kamate I glavnice
(nominalne vrednosti)
bez obzira na poslovne rezultate.
b)
Obveznice nose nizi nivo rizika, a time I nizi prinos, a akcije nose vezi rizik, I analogno
tome veci prinos.
Ovde treba naglasiti da prihod instrumenata akcijskog kapitala cine :
5 |
P a g e
dividend I kapitalna dobit,
koja predstavlja
razliku izmedju tekuce cene akcije I cene
akcije po kojoj je vlasnik kupio akciju.
Akcije nude investitorima dvodelnu stopu prinosa (povrata).
Prvi deo je kapitalna
dobit
ako se
prilokom vremena cena poveca.
Drugi deo je isplata dividende akcionarima
(obicno
periodicno). S obzirom na to das u dividend promenljive, dobit akcionara
( Rt )
se racuna za
vremenski period
t-1
do
t
odnosno
:
R
t
=
+
………………………………….. (10 – 1 )
gde je:
P
t
- cena akcije u vremenu
t
D
t
- dividenda isplacena tokom vremena
t-1
do
t
P
t
– P
t-1
P
t – 1
- kapitalna dobit tokom vremena
t-1
do
t
D
t
P
t -1
- dobit od dividend placena tokom vremena
t-1
do
t
Vlasnici akcija imaju pravo glasa kao sto je izbor odbora direktora I vlasnistvo nad emitentom,
a vlasnici instrumenata duga nemaju ni pravo glasa ni pravo vlasnistva nad emitentima.
Sastavni elementi akcijskog kapitala su : a) nominalna vrednost emitovanih akcija, b) kapitalna
dobit ili emisiona premija, I c) zadrzani profit ili nerasporedjena dobit (profit).
Nominalna vrednost
je vrednost po kojoj se akcije emituju na primarnom trzistu I registruju u
racunovodstvu.
Nominalna vrednost poklapa se sa racunovodstvenom vrednoscu samo u
momentu primarne emisije akcija
.
Razlika izmedju nominalne vrednosti I trzisne cene akcije predstavlja kapitalnu dobit ili
kapitalni visak ili emisionu premiju.
Preduzeca su zainteresovana da ova razlika bude sto veca,
jer time ostvaruju veci iznos sredstava.
Zadrzani
generisani
profit ili nerasporedjena dobit je, u stvari, akumulirana vrednost, koju
kompanije ne zele potpuno da isplate akcionarima u obliku dividendi.
Pt – Pt-1
Pt -1
Dt
Pt - 1
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti