Pitanja i odgovori za ispit – Ekonomija
EKONOMIJA
1. Sta je ekonomija?
Ekonomija je Nauka
koja se bavi ekonomskim zakonitostima I pojavama u proizvodnji, raspodeli, razmeni I
potrosnji.
Zadatak ekonomske nauke
je da preduzecima, domacinstvima, I drzavi nudi moguca teoriska objasnjenja I
resenja ekonomskih problema sa kojima se oni svakodnovno suocavaju, da doprinese ostvarivanju brzeg I
stabilnog ekonomskog ravoja.
Ekonomija je drustvena nauka
, koja podrazumeva sistemsko ispitivanje ponasanja ljudi I privrednih subjekata,
zasnovana na naucnom metodu I analizama podataka.
Ekonomija predstavlja
privredjivanje da se adekvatnom alokacijom ogranicenih resursa zadovolje neogranicene
potrebe.
Kao nauka Ekonomija
se bavi proucavanjem ekonomskih zakonitosti I pojava, pre svega sa aspekta uspostavljanja
odnosa izmedju ogranicenih resursa, s jedne strane, I neogranicenih potreba ljudi sa druge strane. Sto znaci da se
ekonomija moze predstaviti I kao nauka o alokaciji ogranicenih resursa , radi efektivnog I efikasnog zadovoljenja
ljudskih potreba.
Ekonomija je I nauka o racionalnom izboru
, u smislu da ljudi I preduzeca biraju resurse koje ce kombinovati I
koristiti kako bi obezbedili zadovoljenje potreba potrosaca I ostvarili maksimalne rezultate uz minimalna ulaganja.
Takodje ekonomija se bavi proucavanjem
novca, trzista novca I kapitala
.
Ekonomija proucava
razlicite pojave na nivou privrede kao sto su
cene, nezaposlenost, proizvodnja I sl
.
Ekonomija se moze predstaviti I kao nauka koja proucava odnose izmedju privreda odnosno drzava, kada se bavi
pitanjima uvoza, izvoza , trgovinskog bilansa I slicno.
2. Podela ekonomije po Kejnsovom ucenju?
1.Makroekonomiju
Makroekonomija se bavi proucavanjem privrede, odnosno analizom agregatnih velicina, koje pruzaju informacije
na nivou privrede kao celine.
Takve su na primer:
investicija, stednje, zaposlenosti, inflacije, platnog bilansa itd
.
Vazno pitanje u oblasti makroekonomije je uticaj
drzavne politike
na kretanja ekonomskih velicina na nivou
privrede. Pri tome Potrebno je pazljivo uskladiti odnos izmedju ekonomije I ekonomske politike jedne zemlje, jer
je to jedini nacin da se postigne efikasno I efektivno upravljanje privredom.
Ocena efekata preduzetih mera u okviru ekonomske politke takodje spade u domen makroekonomije. Na taj
nacin , stvara se osnova za unapredjenje same ekonomske politike, sto je uslov za unapredjenje funkcionisanja
privrede.
2. Mikroekonomiju
Mikroekonomija je deo ekonomije koji
proucava privredne
subjekte u gotovo svim segmentima njihovog
ekonomskog zivota.
Privredni subjekti mikroekonomije su
domacinstva I preduzeca
.
mikroekonomija prucava privredne subjekte sa stanovista troskova proizvodnje,formiranja I raspodele profita,
formiranje cena I dr .
Vazno pitanje u oblasti mikroekonomije je donosenje odluka o alokaciji resursa. Kako su resursi po definiciji
ograniceni, a ljudske potrebe neogranicene postavlja se pitanje kako rasporediti resurse na proizvodnju razlicitih
proizvoda tako da najveci broj potreba naveceg broja ljudi bude zadovoljen a da istovremeno resursi budu
efikasno iskorisceni.
Ovaj odgovor najbolje daje trziste, s tim sto je nekad potrebna pomoc drzave.
Trziste omogucava da se uspostave relacije izmedju ponude I traznje odredjenog proizvoda I njegove cene.
Izmedju mikroekonomije I makroekonomije postoje neraskidive veze. Naime, privredni subjekti, koji su predmet
proucavanja mikroekonomije, zapravo cine privredu kao celinu, koja je predmet proucavanja makroekonomije.
3 Koji oblici ulaganja I rezultata poslovanja postoje?
Oblici ulaganja
koji postoje jesu :
ANGAZOVANJE I TROSENJE.
Cilj trosenja je
proizvodnja upotrebnih vrednosti,
a cilj angazovanja je
omogucavanje trosenja.
Cilj angazovanja
je
I omogucavanje poslovanja preduzeca uopste, pa se angazovana sredstva nazivaju poslovna
sredstva..Sredstva preduzeca stalno kruze kroz faze reprodukcije, dozivljavajuci odredjene promene:
1.
Prva promena je kupovina, pri kojoj sredstva prelaze iz pocetnog novcanog u pocetni robin oblik.
2.
Druga promena je proizvodnja, u kojoj radnik troseci svoju bioenergiju pomocu sredsva za rad deluje na PR I
stvara novu upotrebnu vrednost odnosno prelazak iz pocetnog robnog preko tehnoloskih, u zavrsni robin oblik.
3.
Treca promena je prodaja I naplata gotovih proizvoda pri cemu se prelazi iz zavrsnog robnog u zavrsni novcani
oblik.
Angazovanje pocinje prvom a trosenje drugom promenom sredstva u reprodukciji.
Angazovanje I trosenje su dva osnovna oblika ulaganja sredstva u reprodukciju. Angazovanje je uslov trosenja, ali trosenje
nije uslov angazovanja jer se sva angazovana sredstva ne utrose u proizvodnji.
Trosenje je uslov proizvodnje sto znaci da se mogu reprodukovati samo utrosena sredstva
Oblici rezultata
se mogu posmatrati kao fizicki I finansiski.
Fizicki ili naturalni oblik rezultata je
OBIM PROIZVODNJE ili FIZICKI PROIZVOD
Finansiski ili novcani oblici rezultata su
PRIHOD I PROFIT (DOBiT)
Proizvod
– predstavlja prvi fizicki oblik rezultata, iskazuje se fizickim jedinicama mere. U savremenim uslovima
preduzeca proizvode veci broj razlicitih proizvoda. Skup svih proizvoda cini asortiman preduzeca.
Za svaku vrstu proizvoda moguce je odrediti kvantitet I kvalitet proizvoda
Prihod
–od prodaje predstvalja prvi finansiski oblik rezultata poslovanja. Iskazuje se u novcanim jedinicama a
matematicki se racuna kao proizvod fizickog obima Ili kolicine prodatih proizvoda I prodajnih cena po jedinici
proizvoda P=Q*Pq. Preduzece koje ima sirok asortiman proizvoda , ukupan prihod od prodaje dobice kao zbir
prihoda od prodaje pojedinacnih proizvoda
Profit ili dobitak
– predstavljaju rezultat poslovanja koji daje odredjenu informaciju o tome da li je preduzece na
putu da ostvari ciljeve ili ne. Matematicki profit se utrvrdjuje kao razlika izmedju prihoda I troskova. U slucaju
kada su prihodi veci od troskova ostvaren je profit.. I suprotno
4. Koje karakteristike odlikuju privredu kao system?
1. DINAMICNOST
- velikog ekonomskog sistema proizilazi Iz cinjenice da se svi elementi u sistemu menjaju brze ili sporije
u odredjenom vremenu, a promene predstavljaju proces razvoja.
2. SLOZENOST
- velikog ekonomskog sistema se zasniva na velikom broju elemenata iz kojih se on sastoji. Slozenost
privrede se povecava I uticajem iz okruzenja.
Interno
okruzenje privrede su podsistemi koji postoje u isto vreme u
drzavi. Interno okruzenje moze da menja sama drzava I da ga dovodi u nivo koji ce odgovarati nivou razvijenosti
privrede.
Eksterno
okruzenje predstavlja ekonomske odnose jedne zemlje sa svim drugim zemljama, ali I druge
odnose koji indirektno pozitivno ili negativno uticu na privredu.Eksterno okruzenje je karakteristicno tome sto se na
njega tesko utice.
3. STOHASTICNOST
- Je karakteristika velikog ekonomskog sistema koja znaci nemogucnost predvidjanja svih promena u
sistemu. Sto je system slozeniji I dinamicniji to je veci rizik da izmakne kontroli ili skrene sa zeljenog kretanja.
4. HIJERARHIJSKO USTROJSTVO
- velikog ekonomskog sistema proizilazi iz razlicitih nivoa na kome se nalaze pojedini
sistemi I podsistemi. (Razlicita tezina donosenja odluka kod pojedinih nivoa,razlicite posledice. ) Poznavanje
hijerarhije I prioriteta vazno je da bi se konflikt izmedju pojedinih nivoa, sistema I podsistema, sve na najmanju meru.
5. Koji su osnovni ciljevi preduzeca?40 str
Postoji vise ciljeva preduzeca. Osnovni cilj preduzeca je
maksimizacija profita.
Vlasnici teze da za sebe obezbede maksimalnu ekonomsku korist kroz poslovanje preduzeca, Zbog toga je za njih
osnovni cilj poslovanja preduzeca maksimizacija njihove imovine, bogatstva I blagostanja
U akcionarskom drustvu taj cilj se postize stvaranjem vrednosti akcionarima.
Ta vrednost se iskazuje trzisnom vrednoscu akcija preduzeca koja je rezultat tri glavne odluke:
1.Odluka o Investiranju
– u materijalnu, finansisku ili drugu imovinu, utice na strukturu imovine u aktivi,rizik I sigurnost
ulaganja. Kada su ulaganja sigurna , realizacija takve odluke dovodi do povecanja trzisne vrednosti akcija, a time I
vrednosti preduzeca.
2.Odluka o finansiranju
–Ovom odlukom odredjuje se nacin pribavljanja sredstva za pokrice svih obaveza preduzeca. Ta
sredstva se obezbedjuju iz sopstvenih ili tudjih izvora.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti