SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA

SARAJEVO

Maturski rad iz Socijalne medicine

ZDRAVSTVENA SLUŽBA

Predmetni profesor:                                                                    Učenik:

x                                                            x

2

Sarajevo, 

2019

.

SADRŽAJ

1.0  UVOD.......................................................................................................................................3

2.0 ZDRAVSTVENA SLUŽBA.....................................................................................................4

2.1  HISTORIJSKI RAZVOJ..........................................................................................................4

2.2  NAČELI I PRINCIPI ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE....................................5

2.2.1  JEDINSTVO DIJAGNOSTIČKO-TERAPIJSKIH I REHABILITACIONIH MJERA.......6

2.2.2  SVEOBUHVATNOST..........................................................................................................7

2.2.3  PRISTUPAČNOST...............................................................................................................7

2.2.4  DOSTUPNOST.....................................................................................................................7

2.2.5  STALNOST I KONTINUIRANOST....................................................................................7

2.2.6  EFIKASNOST.......................................................................................................................7

2.2.7  RACIONALNOST................................................................................................................8

2.2.8  NAČELA PRIMJENE SAVREMENIH NAUČNIH DOSTIGNUĆA.................................8

2.3  VRSTE I DJELATNOST ZDRAVSTVENIH USTANOVA..................................................8

2.3.1  DOM ZDRAVLJA..............................................................................................................10

2.3.2  APOTEKA...........................................................................................................................11

2.3.3  BOLNICA............................................................................................................................11

2.3.4  ZAVOD...............................................................................................................................12

2.3.5  ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA..................................................................................13

2.3.6  KLINIKA.............................................................................................................................14

2.3.7  INSTITUT...........................................................................................................................14

2.3.8  APOTEKARSKA USTANOVA.........................................................................................14

2.3.9  ZDRAVSTVENI CENTAR................................................................................................15

2.3.10  KLINIČKI CENTAR.........................................................................................................15

3.0  ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI.............................................16

4.0  ZAKLJUČAK.........................................................................................................................19

background image

4

2.0 ZDRAVSTVENA SLUŽBA

Pojam zdravstvene službe obuhvata skup zdravstvenih ustanova koje sprovode mjere zdravstvene 

zaštite usmjerene ka očuvanju i unapređenju zdravlja, prevenciji, ranom otkrivanju, liječenju i 

rehabilitaciji oboljelih i povrijeđenih. Zadatak zdravstvenih ustanova je obavljanje zdravstvene 

djelatnosti. Pod pojmom zdravstvene djelatnosti podrazumijeva se aktivnost zdravstvene službe na 

sprovođenju mjera zdravstvene zaštite. 

Organizacija zdravstvene službe i mreža zdravstvenih ustanova zavise od brojnih faktora od kojih 

su najvažniji: 

socio-ekonomske prilike i mogućnosti zemlje;

zdravstvena politika;

društveno-politički sistem;

zdravstveno   stanje   stanovništva   te   učestalost   potreba   i   zahtjeva   stanovništva   za 

zdravstvenom zaštitom i njihova složenost i težina kao i teritorijalna distribucija;

gustina naseljenosti stanovništva.

Zdravstvena služba obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu na tri nivoa:

na prvom nivou se obezbjeđuje primarna zdravstvena zaštita i farmaceutska djelatnost;

na drugom nivou se obezbjeđuje specijalističko-konsultativna i stacionarna zdravstvena 

zaštita;

na trećem nivou specijalizovana zdravstvena zaštita.

2.1. Historijski razvoj

Organizovana zdravstvena služba ima dosta dugu tradiciju. Još u periodu Stare Grčke susrećemo 

određene oblike organizovane zdravstvene službe. Na području gradova i općina postojali su stalni 

ljekari (

demiurga

) čija je primarna uloga bila liječenje mještana. Liječenje se odvijalo u njihovim 

vlastitim stanovima u kojima su imali ordinaciju u kojoj su vršili operacije i zadržavali operisane u 

svojoj kući do oporavka. Sve troškove je plaćala je općina, postojali su posebni fondovi za ove 

potrebe u koje je novac stizao naplatom posebnih vrsta poreza. Postojala su i druga naselja u 

5

kojima nisu bili postavljeni stalni ljekari, za takva naselja su određeni drugi ljekari koji su putovali 

od naselja do naselja i obilazili i liječili bolesnike koji su živjeli u tim mjestima. Naravno, pored 

ovih bili su i privatni ljekari koji su direktno naplaćivali svoje usluge, po dogovoru sa bolesnikom. 

Ljekari u Staroj Grčkoj su već u V stoljeću prije nove ere osnovali udruženja i  dva puta godišnje su 

priređivali razne svečanosti.

Bolnice su prvi put u svijetu osnovane u Indiji u V stoljeću prije nove ere. Privatne ljekarske 

ordinacije su praktično bili prvi oblici zdravstvenih ustanova. U njima se uspostavljao direktan 

odnos između ljekara i pacijenta, a sličan odnos je bio i u tadašnjim bolnicama koje je u Srednjem 

vijeku osnivala crkva. Tek je u XIV vijeku zbog epidemije kuge i lepre koje su bile aktualne nakon 

formiranja karantina i lazareta, zdravstvene ustanove poprimaju karakter javnih ustanova. U 

Evropi je prvi karantin primjenjen u italijanskom gradu Rediji 1374. godine, a prvi leprozorijum u 

Francuskoj u V vijeku. Dok su se na zapadu prve bolnice razvijele iz sirotišta, prve srpske bolnice 

su osnovane kao ustanove čiji je primarni cilj bio liječenje, pa su srpske bolnice najstarije bolnice u 

Evropi. Situacija u Bosni i Hercegovini je bila malo drugačija, prve bolnice su osnovane u sklopu 

vladavine Osmanskoj carstva. Zahvaljujući Topal Šerif Osman-paši, koji je zaslužan za osnivanje 

čak dvije bolnice, Hastahane na Kovačima za civilne bolesnike i vojne Hastahane u Magribiji 

mahali na Marijin-Dvoru. Prva je imala 40 postelja i besplatno je liječila sve bolesnike, a druga s 32 

postelje liječila je, za početak, osmanske vojnike i njihove starješine. 

Javne zdravstvene ustanove intenzivnije počinju da se stvaraju sa indrustrijskom revolucijom 

krajem XVIII stoljeća i u prvoj polovini XIX stoljeća kada se javljaju ambulante, bolnice i 

dispanzeri i druge, a još više poslije uvođenja obaveznog zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj, a 

ubrzo i drugim zemljama Evrope. 

2.2 Načela i principi organizacije zdravstvene službe

Zdravstvena djelatnost se kod nas ostvaruje na načelima:

jedinstva preventivnih, dijagnostičko-terapijskih i rehabilitacionih mjera

sveobuhvatnosti

dostupnosti

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti