Šljiva: seminarski rad iz botanike
UNIVERZITET POSLOVNIH STUDIJA U BANJA LUCI
EKOLOGJA
MAHIR DELIĆ
ŠLJIVA
Seminarski rad
Zenica 2015
UNIVERZITET POSLOVNIH STUDIJA U BANJA LUCI
EKOLOGJA
MAHIR DELIĆ
ŠLJIVA
Seminarski rad
Predmet: Botanika
Mentor:Prof. dr. Miloš Nožinić
Student: Mahir Delić
Broj indeksa:
Smjer: Ekologija
Zenica Maj 2015

UVOD
Šljiva je koštićava voćka kojoj je posvećena bogata literatura. U posljednje
četiri decenije proizvodnja šljive se udvostručila a kod nas je porasla samo za
35%.
U tokuposljednjih petnaestak godnia nastale su mnoge pozitivne promjene u
nauci i proizvodnji šljiva. Naučna dostignućau oblasti genetike, plemenjivanja,
fiziologije, integralne proizvodnje šljivai njene prerade otvorila su nove puteve
za stvaranje bolji sorti i podloga, proširila su areal gajenja šljiva,povečala
proizvodnju, poboljšala kvalitet svježih šljiva i prerađevina i time omogućila
veću potrošnju u svijetu.
Oko 98% primarne proizvodnje šljiva ostavruje se na imanjima zemljoradnika
koji žive na brdsko-planinskom području naše zemlje.
Stavaranje i uvođenje u proizvodnju boljih sorti šljiva otpornih ili tolerantnih
prema virusu šarke šljive veuma je važan zadatak.
Treba maksimalno iskoristiti naše povoljne prirodne uslove za proizvodnju
biološki vrijednije hrane a posebno sviježe kvalitetne stone šljive.
Šljiva se među vočkama nalazi po proizvodnji na devetom mjestu u svijetu, a
među listopadnim vočkama ona je na četvrtom mjestu. Dolazi poslije jabuke,
kruške, i breskve.
HISTORIJAT ŠLJIVE
Šljiva je vočka sjeveren Zemljine polulopte, Azija je kao kontinent največi
proizvođač šljive, a nju prate Evropa i Sjeverna Amerika.
Stari Sloveni su u svojoj postojbini između sliva Odre na zapadu i Dnjepra na
istoku, Karpata na jugu i Baltičkog mora na sjeveru gajili šljivu. Na Balkanskom
poluostrvu šljiva se gaji vjekovima. Šljiva je kroz historiju bila glavni izvor
prihoda poljoprivrednika i važan činilac u privredi BiH.
Velika je, ali srazmjerno ekstenzivna proizvodnja šljiva u BiH. Šljiva je i danas
značajan izvor prihoda poljoprivrednom stanovnštvu BiH. Kod nas je šljiva
dobila vodeće mjesto zbog niza pogodnosti. Ona odlićno upijeva i dobro rađa
na brdsko-planinskim područjima BiH. Relativno lahko se razmnožava (izdanci i
kalemljenje) i dosta brzo prorodi. Po šljivi su mnoga mjesta dobila ime( Šljivak,
Šljivansko, Šljivovik, Šljivovo).
Sveži plodovi šljive su na raspolaganju stanovništvu sjeverne Zemljine polulopte
od sredine juna do kraja septembra. Oni hrane, okrepljuju i služe kao lijek.
Vodom koju sadrži čovjek može da utali žeđ, a šećeri služe koa odličan
energetski izvor. Ceuloza podstiće rad crijeva a pektini doprinose zaštiti od
arterioskleroze i infarkta. Mineralne supstance i organske kiseline regulišu pH
krvi. Plod šljive je bogat kalijumom pa snižava krvni pritisak. Kvalitetni svježi
proizvodi, naročito ranih stonih sorti domaće šljive, postižu visoku cijenu na
tržištu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti