Fakultet političkih znanosti Zagreb
Poslijediplomski studij
«Hrvatska i Europa»
Emerik Pišl
Globalizacija
Predmet: Europsko političko mišljenje
Prof. dr. sc. Z. Kurelić
Procesi koji vode ujedinjavanju svijeta, s ciljem uspješnijeg pristupa zajedničkim
egzistencijalnim problemima, poznati su kao “procesi globalizacije”. Početak
globalizacije teško je točno utvrditi. Ali, uobičajeno je da se za početak uzimaju
sedamdesete godine 19. stoljeća. Globalizacija, iako ne pod tim nazivom, tema je i
klasičnih ekonomista poput Adama Smitha, Davida Ricarda, Johna Stuarta Milla i
Karla Marxa. Pojedini autori početkom globalizacije smatraju procvat trgovine na
Sredozemlju oko 1000. godine. Međutim, takva se stajališta teško mogu opravdati jer
čak do 1820. godine 99% svih proizvedenih dobara nije ušlo u trgovinske kanale.
Ima, naravno, utjecajnijih i manje utjecajnih, općih i specifičnih, apstraktnijih i
konkretnijih definicija, ali jedinstvenog pogleda na to što je globalizacija nema.
Razlog za to je, s jedne strane, kompleksnost i multidimenzionalnost samog
fenomena, a s druge strane, mnoštvo kutova iz kojih se taj kompleksan fenomen
promatra. Postoje tri glavna opća pravca mišljenja. Prvi od njih podrazumijeva
pretvaranje našeg svijeta u homogen, jedinstveno vođen prostor. Redom nastajanja
novih tehnologija i društveno-političkih mehanizama, globalizacija zahvaća pojedine
velike sektore
– informacije, ekonomiju, politiku, pravo. Ekonomska globalizacija se
inače često poistovjećuje s globalizacijom uopće. Nema nikakve dvojbe da su
ekonomski odnosi temelj društvene i političke prakse, ali je homogenizacija svjetske
ekonomije ipak samo jedan od aspekata globalizacije. Ona teče usporedo i u
interakciji s političkim usuglašavanjima, kojima je cilj stvaranje pravila ponašanja
jednakih za sve i svakog. Prvom pravcu pripadaju autori koji smatraju da je pojam
globalizacije mit, odnosno ideološka maska kojom se prikrivaju stvarni procesi
transformacije svjetskog kapitalističkog sustava. Drugi pravac, čine autori koji
naglašavaju širinu, dubinu i intenzitet promjena koje su se u skorašnje vrijeme
dogodile u svim sferama društvenog života. S obzirom da su te promjene zahvatile
čitav svijet, oni taj set promjena nazivaju globalizacija, a same autore nazivaju
hiperglob
alistima. U ovoj grupi autora ima onih koji još uvijek insistiraju na klasičnim
teorijskim konceptima. U tom smislu, koncept globalizacije se poima, s jedne strane
kao proces stalnog tehnološkog napretka, univerzalizacije, vesternizacije ili čak
amerikanizacije svijeta, a s druge strane kao nastavak imperijalizma, odnosno
kolonijalizma. Treći pravac čine autori koje, uz sve razlike, povezuje činjenica
prihvaćanja pojma globalizacije kao koncepta kojim se najbolje mogu opisati globalni
odnosi i procesi s kra
ja XX i početka XXI stoljeća. Oni insistiraju na poimanju
globalizacije kao proturječnog procesa. U prvi plan ističu tenzije koje postoje u
